Dragoljub Kunarac i Odluka Međunarodnog Rezidualnog Mehanizma za Krivične Sudove
Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove (IRMCT) nedavno je donio izuzetno važnu odluku koja se tiče Dragoljuba Kunarca, bivšeg komandanta specijalne jedinice Vojske Republike Srpske. Ova odluka, koja je donesena 29. augusta 2025. godine od strane sutkinje Graciele Gatti Santana, odbila je njegov zahtjev za skraćenje kazne od 97 dana prema njemačkom zakonodavstvu. Mehanizam je istakao da domaće pogodnosti ne utiču na pravne presude donijete od strane Haškog tribunala, čime se dodatno naglašava ozbiljnost zločina za koje je Kunarac pravosnažno osuđen.
Kunarac je 2002. godine osuđen na kaznu zatvora od 28 godina zbog monstruoznih zločina počinjenih u Foči, među kojima se nalaze silovanja, mučenja i zarobljavanje bošnjačkih žena i djevojaka. Ove strašne radnje, koje su uključivale žrtve od samo 12 godina, predstavljaju jednu od najmračnijih strana rata u Bosni i Hercegovini. Odluka IRMCT-a se može smatrati podsjetnikom na to da je pravda usmjerena na osiguranje odgovornosti za zločine protiv čovječnosti. U ovom kontekstu, važno je razumjeti kako su međunarodni sudovi postali ključni mehanizam u borbi protiv nekažnjivosti.
Kunarac trenutno izdržava svoju kaznu u Njemačkoj, a prema rasporedu Međunarodnog rezidualnog mehanizma, očekuje se da će njegova kazna završiti 24. februara 2026. godine. Međutim, pitanje koje se postavlja jest: šta će se desiti nakon njegovog izlaska iz zatvora? Osim što će se suočiti s posljedicama presude iz Haškog tribunala, Kunarac će također morati odgovarati za nove optužbe koje mu se stavljaju na teret u vezi sa zločinima počinjenim u Foči. Ova situacija otvara dodatna pravna pitanja i izazove za pravosudni sistem u Bosni i Hercegovini.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine već je pripremilo optužnicu protiv Kunarca, koja ga tereti za zločine protiv čovječnosti uključujući ubistva, mučenja, deportacije, paljenje kuća i pljačku imovine bošnjačkog civilnog stanovništva tokom 1992. godine. Ova optužnica je potvrđena 2019. godine, a pripremni postupak je u toku. Također je najavljeno da će biti izvedeno čak 45 svjedoka i više od 200 materijalnih dokaza, što ukazuje na ozbiljnost i složenost slučaja. Ovaj slučaj nije samo pravna borba, već i duboko emotivna tema za preživjele i njihove porodice, koji traže pravdu i priznanje svojih patnji.
Iako je pitanje nadležnosti još uvijek otvoreno, postoji mogućnost da će Kunarac biti suđen u Bosni i Hercegovini, što bi predstavljalo važan korak ka ostvarivanju pravde za žrtve njegovih zločina. Bez obzira na to gdje će se suđenje održati, jasno je da će pravda biti neizbježna. Takođe, ovo suđenje bi moglo poslužiti kao važan primjer da se slični zločini ne smiju zaboraviti, te da odgovornost za njihovu počinjenje mora biti utvrđena. U tom smislu, suđenje može imati značajan utjecaj na jačanje povjerenja u pravosudni sistem i osnaživanje vladavine prava u regionu.
Žrtve rata i njihove porodice zaslužuju pravdu i priznanje za strahote kroz koje su prošle. Suđenje Dragoljubu Kunarcu će stoga biti ne samo pravna, već i emocionalna borba za pravdu. Njegovi zločini ostavili su duboke ožiljke u društvu, a pravosudni procesi poput ovog imaju potencijal da pomognu u procesu pomirenja i liječenja rana koje je rat ostavio. Očekivanja su velika, a potreba za pravdom hitna. Pravo na pravdu je temeljno ljudsko pravo, a suđenje Kunarcu može postati simbol borbe protiv nekažnjivosti i podsticaj za druge žrtve da potraže pravdu.
U ovom kontekstu, važno je napomenuti i ulogu civilnog društva i nevladinih organizacija u procesu ostvarivanja pravde. Mnoge organizacije su se aktivno uključile u podršku žrtvama, pružajući im pravnu pomoć i psihološku podršku. Ove organizacije često rade na podizanju svijesti o zločinima protiv čovječnosti i potiču javnost da se uključi u proces pomirenja. Postoji nada da će suđenje Dragoljubu Kunarcu donijeti pravdu ne samo pojedincima, već i cijelom društvu, pokrećući proces rehabilitacije i izgradnje budućnosti bez mržnje i nasilja.
