Povratak u Mrđenoviće: Priče o ljubavi prema domovini
Uzeir Šarotić, stanovnik sela Mrđenovići blizu Gacka, vratio se u svoje rodno mjesto prije deset godina, nakon što je proveo značajan dio svog života u Hrasnici kod Sarajeva. Njegova povratnička priča nije samo priča o povratku; to je priča o ljubavi prema domovini, o vezama koje se ne prekidaju čak ni kroz decenije udaljenosti. Uzeirov povratak nije bio vođen samo željom za fizičkim povratkom na rodnu grudu, već i dubokim osjećajem odgovornosti prema mjestu koje je oblikovalo njegovu mladost. Ovaj povratak predstavlja simbol nade i otpornosti, ne samo za njega, već i za cijelu zajednicu koja se borila da očuva svoje korijene usred izazova koje donosi život u postratnom okruženju.
Prije rata, Uzeir je bio primoran napustiti svoje rodno mjesto zbog poslovnih prilika koje su ga odvele u Hrasnicu. Tamo je izgradio novi život, ali nikada nije zaboravio svoje korijene. Ratna razaranja koja su pogodila Gacko saznavao je iz medija, ali je povratak kući 2013. godine bio zastrašujući. Ono što je zatekao nije bilo samo fizičko razaranje, već i emotivni teret koji su nosili njegovi komšije Bošnjaci, koji su preživjeli strašne traume. Uzeir se sjeća kako su se mnogi njegovi prijatelji i poznanici suočili s gubitkom svojih domova, a neki su čak izgubili i članove porodice. Ova iskustva su ostavila dubok trag na psihološkom i emocionalnom zdravlju povratnika.
Kada se Uzeir vratio, suočio se s izazovima obnove. Napravio je štalu dimenzija 15×10 metara i sada drži 140 koza. Ovaj aspekt njegovog života nije samo poslovni poduhvat, već i simbol otpornosti. Njegova priča o borbi s ekonomskim izazovima i obnovi poljoprivrednog života u Gacku oslikava širu sliku povratničkog procesa u Bosni i Hercegovini. Uzeir ističe kako je svaki dan nova borba za opstanak, ali i prilika za ponovnu izgradnju zajednice. Njegovo iskustvo također ukazuje na to koliko su povratnici značajni za revitalizaciju lokalne ekonomije i poljoprivrede, koja je bila devastirana tokom rata.
Izazovi povratka i život na selu
Iako se vratio, Uzeir je i dalje suočen s osjećajem osame. Njegova supruga, kćerka i sin ostali su u Sarajevu zbog posla, a samo nekoliko kuća u Mrđenovićima je obnovljeno. Ova situacija ilustrira izazove s kojima se suočavaju povratnici u Bosni i Hercegovini, gdje su mnogi, zbog nedostatka podrške i resursa, primorani ostati van svojih rodnih mjesta. Uzeir ističe da u Bahorima, selu udaljenom deset kilometara od Gacka, ima samo dvojicu povratnika, što dodatno naglašava osip stanovništva i potrebu za održavanjem zajednica. Ova demografska promjena nije samo statistički podatak; ona utiče na cijelu zajednicu, onemogućavajući održavanje tradicija i kulturnih vrijednosti koje su se prenosile s generacije na generaciju.
Faim Šahović, još jedan povratnik iz Mrđenovića, vratio se nešto kasnije, 2009. ili 2010. godine, zahvaljujući donaciji od Federalnog ministarstva za obnovu kuće. Njegova priča također oslikava svijetli primjer povratničke borbe, ali i duboku povezanost s mjestom svog djetinjstva. Kao i Uzeir, i Faim se sjeća svojih mladalačkih dana provedenih u ovom selu, gdje su se dogodili mnogi lijepi trenuci njegovog života. Njegov povratak bio je ispunjen nostalgijom, ali i nadom da će zajedno s drugim povratnicima ponovo izgraditi zajednicu koja je nekada bila puna života i aktivnosti.
Povratak kao simbol otpora
Faimovo iskustvo tokom rata također je bilo prepuno napetosti. U junu 1992. godine, kada je počelo hapšenje, imao je sreću da se zatekao na selu, dok su njegovi sugrađani možda prošli kroz teža iskušenja. Njegov povratak nije samo bio fizički akt, već i simbol otpora prema zaboravu i odlučnosti da se sačuva identitet. Uzeir i Faim, kao povratnici, predstavljaju svijetlu tačku nade i simbol otpornosti u kontekstu izazova s kojima se suočava njihova zajednica. Oni su svjesni da je njihov povratak ne samo lična odluka, već i akt otpora protiv zaborava, te simbol nade za buduće generacije koje će se suočavati s izazovima očuvanja identiteta i tradicije.
Kroz svoje povratničke priče, Uzeir i Faim oslikavaju ne samo lične sudbine, već i širu sliku povratka u Bosnu i Hercegovinu. Njihove priče su priče o ljubavi prema domovini, o očuvanju identiteta i o snazi zajednice. Oni su dokaz da, bez obzira na istorijske traume i izazove, ljubav prema zemlji i korijenima ostaje snažna motivacija koja pokreće povratnički proces. Njihova nastojanja da obnove svoje domove i povrate se svojim korijenima odražavaju širi trend povratka koji se može primijetiti u mnogim dijelovima zemlje, gdje su ljudi odlučili preuzeti sudbinu u svoje ruke i aktivno učestvovati u obnovi svojih zajednica.
Njihova iskustva također otvaraju pitanja o budućnosti malih zajednica u Bosni i Hercegovini. Kako se može podržati povratak i osigurati održivost ovih mjesta? Uz adekvatnu podršku, povratnici poput Uzeira i Faim mogu donijeti novu energiju i oživjeti ovakva sela, čime će doprinijeti jačanju lokalnih zajednica i očuvanju kulturnog naslijeđa. Važno je da vlada i nevladine organizacije prepoznaju potencijal povratnika i pruže im potrebne resurse za razvoj poljoprivrede, obrazovanja i infrastrukture. Samo tako će se osigurati da se priče poput Uzeirove i Faimove ne zaborave, već da postanu inspiracija za nove generacije koje će nastaviti borbu za svoj identitet i mjesto u svijetu.
