Obnova Džamije Ahmed-bega Salihbegovića u Bijeljini
Na dan 21. septembra, Bijeljina će svjedočiti povijesnom trenutku kada će biti svečano otvorena obnovljena džamija Ahmed-bega Salihbegovića. Ova džamija, koja datira iz sredine 19. stoljeća, bila je srušena tokom rata 1993. godine. Nakon dugog procesa obnove, ponovo zauzima svoje mjesto u naselju Selimovići. Ovaj trenutak nije samo fizičko vraćanje zgrade, već i emocionalni i duhovni povratak nečega što je od suštinske važnosti za identitet lokalne zajednice. Obnova džamije predstavlja simbol otpora, nade i zajedništva koje su stanovnici Bijeljine gajili kroz decenije.
Istorijski značaj džamije
Džamija Ahmed-bega Salihbegovića nije samo arhitektonski dragulj, već i značajan simbol islamske i kulturne baštine ovog grada. Izgrađena je 1875/76. godine, a njena arhitektura, koja kombinuje tradicionalne elemente i lokalne stilove, svjedoči o bogatom naslijeđu i tradiciji islama u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Unutrašnjost džamije ukrašena je prelijepim kaligrafskim natpisima i ornamentima koji govore o umjetničkoj vještini tog vremena. Obnova ove džamije ne simbolizira samo vraćanje jednog objekta, već i povratak identiteta i zajedništva među stanovnicima Bijeljine.
Muftija tuzlanski, dr. Vahid-ef. Fazlović, naglasio je da je obnova džamija u ovom gradu potvrda snage zajednice i želje da se očuva kulturno nasljeđe. “Ova džamija predstavlja stub naše tradicije i vjere,” izjavio je, dodajući da je njen povratak ključan za revitalizaciju duhovnog života u gradu. Njena arhitektura i historija oživljavaju uspomene na prošlost, ali i pružaju inspiraciju za buduće generacije.
Obnova kao simbol nade
Obnova džamije Ahmed-bega Salihbegovića simbolizira nadu i otpornost zajednice. Tokom ratnih stradanja, mnoge džamije i vjerski objekti su uništeni, ostavljajući duboke rane u srcima ljudi. Ovaj trenutak označava novi početak, ne samo za vjernike, već i za cijelu Bijeljinu. Samir-ef. Camić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Bijeljina, istakao je da je ovo sedma džamija koja je obnovljena nakon ratnih stradanja. “Ova džamija nije samo građevina; ona je srce zajednice koje obnavlja vjeru i identitet,” izjavio je efendija Camić. Tokom ceremonije otvaranja, mnogi prisutni su osjetili snažne emocije, koje su se kretale od tuge zbog prošlosti do radosti zbog budućnosti. Ovakvi projekti vraćaju nadu i stvaraju osnovu za jačanje zajedništva među ljudima. Zajednica se ponovo okuplja, jačajući veze koje su postojale prije rata, što je posebno važno za mlađe generacije, koje će tako imati priliku učiti o svojoj kulturi i tradiciji.
Uloga vakifa i donatora
Tokom svečanosti otvaranja, predsjednik Izvršnog odbora MIZ Bijeljina, Emir Musli, zahvalio je vakifima i donatorima iz domovine i dijaspore koji su omogućili obnovu džamije. Njihova nesebična pomoć i podrška su ključni za realizaciju ovakvih projekata. Musli je naglasio važnost zajedništva i solidarnosti koje su se pokazale tokom cijelog procesa obnove, istaknuvši kako je izgradnja ove džamije ostvarena isključivo njihovim sredstvima. “Svaka donacija, bez obzira na veličinu, bila je važna i doprinijela je našem cilju,” rekao je Musli. Ovi vakifi i donatori ne samo da su podržali obnovu fizičkog objekta, već su takođe doprinijeli vraćanju osjećaja sigurnosti i pripadnosti u zajednicu. Njihov doprinos nadilazi materijalna sredstva, jer oni igraju ključnu ulogu u obogaćivanju duhovnog života i jačanju zajednice koja se suočila s mnogim izazovima. Njihova predanost i vizija inspiriraju buduće generacije, potičući ih da se uključe u očuvanje svoje kulturne baštine.
Obnova i budućnost
Obnova džamije Ahmed-bega Salihbegovića nije završena sa njenim otvaranjem; to je tek početak novog poglavlja u životu zajednice. Planira se dalja obnova vjerskih objekata, uključujući i džamiju Preljubovića Dašnica, koja je trenutno u završnoj fazi. Ovaj proces obnove, koji traje od 2002. godine, predstavlja značajan korak ka jačanju islama i njegove prisutnosti u ovom semberskom gradu. Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, srušeno je 1.311 objekata Islamske zajednice, a obnova svake džamije predstavlja ne samo fizički, već i duhovni povratak. Efendija Camić je podsjetio da se obnova mora nastaviti, kako bi se očuvala vjera i tradicija za buduće generacije.
Povratak tradiciji i kulturi
Obnova džamije Ahmed-bega Salihbegovića simbolizira i povratak tradiciji i kulturi koje su oblikovale identitet ovog područja. Džamije su oduvijek bile više od mjesta molitve; one su predstavljale centar zajednice, mjesto okupljanja i razmjene ideja. U prošlosti, džamije su bile mjesto gdje su se organizirali kulturni i obrazovni programi, a povratak ovakvih objekata može imati pozitivan uticaj na lokalnu zajednicu, jačajući međusobne veze i potičući dijalog među različitim grupama. Otvorenje ove džamije nije samo čin ponovnog otvaranja vrata, već i poziv za zajedništvo i saradnju svih građana Bijeljine. U vremenu kada su podjele i nesuglasice prisutne, povratak ovakvog vjerskog objekta može poslužiti kao most između različitih zajednica, potičući međusobno poštovanje i razumijevanje. Džamija tako postaje simbol nade i mira, mjesto gdje se svi mogu sastajati bez obzira na svoju etničku ili vjersku pripadnost, u duhu suživota i tolerancije.
