U jeku sve dublje političke krize i korupcijskih afera u Republici Srpskoj, narodni poslanik Igor Crnadak javno se oglasio putem otvorenog pisma, koje je uputio Draganu Uljareviću, osobi koja je verbalno napala opozicionog političara Nebojšu Vukanovića. Pismo se ne zadržava samo na incidentu, već služi kao platforma za razotkrivanje niza ozbiljnih optužbi na račun vodećih figura vlasti u RS-u, posebno usmjerenih na Željku Cvijanović, članicu Predsjedništva BiH i visokorangiranu članicu SNSD-a.
Na samom početku pisma, Crnadak izražava zabrinutost zbog narušene političke kulture, ističući da je verbalni napad na Vukanovića, označenog kao “izdajnik”, odraz šireg problema – slijepe poslušnosti režimu Milorada Dodika. Odatle kreće Crnatkova serija pitanja, usmjerenih na, kako tvrdi, ozbiljne zloupotrebe moći i javnog novca.
U fokusu njegovih navoda nalazi se čak pet ključnih afera:
-
Srpska Open
Crnadak ukazuje na to da je teniski turnir Srpska Open državu koštao preko 55 miliona KM, pri čemu je 25 miliona završilo u firmi Prim d.o.o. Banjaluka, čiji su vlasnici suprug i sin Željke Cvijanović. Postavlja pitanje: da li je patriotski čin kad porodica jedne političarke iz budžeta uzme milionski iznos, ili je to čin izdaje naroda koji bi trebalo da rezultira odgovornošću? -
Afera Vijadukt
Ova afera odnosi se na sudsku presudu prema kojoj RS mora isplatiti 110 miliona KM slovenskoj firmi Vijadukt, uz dnevne kamate od 18.000 KM. Crnadak postavlja pitanje: da li će iko odgovarati za ovu finansijsku katastrofu, te ističe da bi odgovorni morali biti procesuirani kako bi se spriječio totalni budžetski kolaps. -
Provizije za zaduživanje
Tokom prethodne godine, Vlada RS se zadužila za više od milijardu KM, a pritom je isplatila i dodatnih 20 miliona KM na ime provizija. Uprkos brojnim upitima, nije objavljeno ko je primio taj novac. Crnadak poziva Uljarevića da se javno izjasni: da li podržava objavu tih informacija ili smatra da je to legitimna „zarada“ političkog vrha? -
Počasni konzul i narko-kartel
U još jednoj šokantnoj optužbi, Crnadak podsjeća da je Fatih Kol, kojeg je Željka Cvijanović predložila za počasnog konzula BiH u Panami, povezan s međunarodnim narko-kartelom. Za njim je raspisana međunarodna potjernica, a Cvijanović godinama odbija da objasni svoju ulogu u tom imenovanju. Crnadak traži jasan odgovor – da li je to čin patriotskog ponašanja ili prikrivanje kriminala? -
Nekretnine na Jahorini
Prema Crnatku, visoki funkcioneri SNSD-a nelegalno su prisvojili vrijedne nekretnine na Jahorini, čime su, kako tvrdi, oštetili državnu imovinu. Da li je to oblik patriotizma ili kriminalizacija vlasti?, pita on, pozivajući Uljarevića da se izjasni o potrebi da se takve nekretnine ispituju i eventualno oduzmu.
U svim ovim tačkama, Crnadak insistira na preciznim odgovorima kako bi mogao „zauzeti konkretan stav“ prema Uljareviću. Očito je da iza njegovih riječi stoji strategija političkog razotkrivanja, ali i pokušaj da se razbije narativ o opoziciji kao „izdajnicima“, a vlast prikaže u svjetlu brojnih sumnjivih radnji.
U završnici svog pisma, Crnadak izražava nadu da Uljarević nije samo puki pristalica vlasti, već osoba koja iskreno želi dobro Republici Srpskoj. Poziva ga da svojim odgovorima dokaže vjeru u institucije, a ne u pojedince, te da prihvati odgovornost kao građanin i patriota, umjesto da šutnjom ili agresijom brani ono što su, po Crnatkovim riječima, „dvadesetogodišnje pljačke SNSD režima“.
Na ovaj način, Crnadak ne samo da stavlja akcenat na pravdu i borbu protiv korupcije, već pokušava da mobilizira širu javnost da postavi ista pitanja. Njegov apel nije usmjeren samo prema Uljareviću – već i prema svakom građaninu koji želi istinsku promjenu u društvu i politici Republike Srpske.
U zaključku, ovo pismo se može tumačiti kao poziv na buđenje – poziv da se prestane sa bespogovornom lojalnošću političkim autoritetima i da se konačno otvore vrata odgovornosti i transparentnosti. U vremenu kada političke zloupotrebe i korupcija sve više razaraju povjerenje građana u institucije, Crnatkov istup postaje jedan od rijetkih javnih pokušaja da se direktno imenuju problemi i traže odgovori bez kalkulacija i straha.
