Ovo su imena ruskih dobrovoljaca porijeklom iz BiH: Bore se za drugu državu i druge ideale

Fenomen Odlaska na Strana Ratišta: Bosanci u Ukrajini

U posljednjim godinama svjedočimo fenomena odlaska pojedinaca iz Bosne i Hercegovine na strana ratišta, posebno u Ukrajinu. Ova pojava nije slučajna, već kompleksan spoj ideoloških, ekonomskih i vjerskih motiva koji pokreću ljude da se bore u sukobima izvan granica svoje domovine. Uzrok je često povezan s osjećajem patriotizma, ali i sa željom za brzim zarađivanjem novca kroz vojne angažmane, koji nude privatne vojne kompanije. Osim toga, mnogi od ovih pojedinaca traže avanturu ili bijeg od svakodnevnog života u BiH, koji se često opisuje kao bezizlazna situacija.

Razlozi za Odlazak

Mnogi od onih koji odlaze na ratišta u Ukrajini, često su vođeni idejom o borbi za pravdu ili se nadajući da će postati dio nečega većeg. U Bosni i Hercegovini, gdje su političke i etničke tenzije još uvijek prisutne, neki pojedinci vide priliku da se bore za ono što smatraju ispravnim. Vjerska uvjerenja također igraju važnu ulogu. Na primjer, borci iz reda bošnjačke zajednice često se priključuju ukrajinskoj strani, smatrajući da se bore protiv agresije, dok se drugi priključuju ruskim snagama, motivisani osjećajem identiteta i solidarnosti s muslimanskim zajednicama u regiji. Ovaj dualizam u motivaciji dodatno komplicira percepciju ovih boraca u društvu.

Primjeri Boraca iz BiH

Jedan od značajnijih primjera je Hadžo Osmančević, koji je 4. aprila 2023. godine otišao na ratište u Ukrajinu. Njegova porodica ga je ispratila, a on se borio pod zastavom Rusije. Hadžo je, nažalost, poginuo, a njegova supruga Larisa je putem društvenih mreža tražila informacije o njemu kada je nestao. Njegova sudbina nije jedinstvena; Dario Ristić, još jedan bh. borac, vratio se s ratišta bez noge, a njegovo iskustvo također pokazuje brutalnost rata i posljedice koje takve odluke nose sa sobom. S druge strane, mnogi borci se vraćaju s psihološkim ožiljcima, svjedočeći o traumama koje su pretrpjeli.

Regrutacija i Motivacija

Mnogi od ovih boraca dolaze iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine, a njihova regrutacija često uključuje različite metode. Prema riječima vojnih analitičara, regrutacija se vrši putem privatnih vojnih kompanija koje nude atraktivne finansijske pakete. Ove kompanije često koriste osjećaje nacionalnosti i religije kako bi motivisale borce da se pridruže. U nekim slučajevima, mladići iz ruralnih područja, gdje su ekonomske mogućnosti ograničene, vide priliku za brzu zaradu i bolju egzistenciju. U isto vrijeme, mediji i društvene mreže igraju važnu ulogu u širenju informacija o ratištima, stvarajući osjećaj uzbuđenja i avanture koji privlači mnoge.

Posljedice Odlaska na Ratišta

Odlazak na strana ratišta nosi sa sobom brojne posljedice. Prvo, oni koji se bore mogu se suočiti s dugotrajnim fizičkim i psihičkim posljedicama. Na primjer, Ristić je izgubio nogu, što će mu značajno uticati na život, kao i na njegovu porodicu. Drugo, pravne posljedice su takođe ozbiljne; učestvovanje u stranim sukobima može rezultirati dugim zatvorskim kaznama kada se ti pojedinci vrate u Bosnu i Hercegovinu. Prema zakonima BiH, oni koji se bore u stranim vojnim formacijama mogu dobiti kazne do deset godina zatvora. Mnogi od njih su suočeni s pravnim izazovima čak i dok su na ratištu, jer se njihov status često ne priznaje od strane vlasti.

Uticaj na Društvo i Bezbednost

Pojava bh. boraca na stranim ratištima može imati široke implikacije na društvo i sigurnost u Bosni i Hercegovini. Stručnjaci upozoravaju da povratnici sa ratišta mogu donijeti sa sobom ne samo fizičke povrede, već i psihološke traume koje mogu rezultirati sukobima unutar društva. Mnogi od njih se suočavaju s stigmatizacijom, ali i izazovima reintegracije u zajednicu. Ovo može stvoriti dodatne sigurnosne izazove za vlasti koje se bore s pitanjima radikalizacije i mogućeg povratka nasilja. U nekim slučajevima, povratnici su se organizovali u grupe koje promovišu svoje iskustvo, ali to očigledno nije uvijek pozitivno, jer mogu postati izvor radikalizacije ili čak nasilja.

Pristupi Rješavanju Problema

Da bi se uhvatili u koštac s ovim fenomenom, vlasti BiH trebaju razviti strategije koje obuhvataju prevenciju, intervenciju i reintegraciju. Neophodno je ulagati u obrazovne programe koji će mladima pružiti alternativne mogućnosti i smanjiti privlačnost odlaska na ratišta. Ove mjere bi trebale uključivati radionice i kampanje koje će podizati svijest o opasnostima sukoba i negativnim posljedicama odlaska na strana ratišta. Takođe, važna je i psihološka podrška za povratnike, kako bi se olakšala njihova reintegracija i prevenirale potencijalne posljedice po društvo.