Pitanje pravde u sistemu isplata otpremnina u Bosni i Hercegovini
U okviru zakonodavnog okvira Bosne i Hercegovine, građani se sve više pitaju o pravdi i transparentnosti prilikom isplate otpremnina. Recentni slučajevi, poput onog Salkе Bebe, šefa kabineta ministra odbrane, postavili su ozbiljna pitanja o tome kako se donose zakoni i ko zapravo ima koristi od njih. Tokom 2025. godine, Beba je stekao pravo na penziju, a zatim mu je isplaćena otpremnina od 23.935 KM.
Ubrzo nakon toga, imenovan je ponovo na istu funkciju, što izaziva sumnju o svrsi isplate otpremnine. Ovaj slučaj ukazuje na duboku problematiku u vezi sa zloupotrebom sistema, gdje se čini da je pravda dovedena u pitanje zbog osobnih interesa pojedinaca na vlasti.
Ovaj slučaj nije jedini u našoj javnoj upravi. Primjer savjetnika predsjedavajuće Vijeća ministara, Borjane Krišto, koji je također otišao u penziju, primio 19.440 KM otpremnine, a zatim se isti mjesec vratio na istu poziciju, samo dodatno pojačava zabrinutost građana. Kada se zbroje ovi iznosi, dolazimo do značajne cifre od više od 43.000 KM isplaćenih otpremnina. Ovo otvara niz pitanja o zakonitosti i pravednosti postojećeg sistema.
Građani, suočeni s ekonomskim izazovima, često se pitaju kako je moguće da javna sredstva budu dostupna za ovakve isplate dok se istovremeno suočavaju s poteškoćama u pristupu osnovnim uslugama.
Kako su nastala pravila o otpremninama?
Pravila o otpremninama u institucijama Bosne i Hercegovine nisu nova. Zakon o plaćama i naknadama donesen je još 2008. godine, a tokom godina, prolazio je kroz razne izmjene i dopune. Iako je više puta u javnosti isticana potreba za reformama i ograničenjima ovih isplata, one su ostale nepromijenjene. Zakon se često kritizira zbog svoje fleksibilnosti i mogućnosti interpretacije, što omogućava zloupotrebe od strane onih koji ga donose i primjenjuju.
Ovo dovodi do sumnje: ako su problemi poznati, zašto nije došlo do promjena? Da li je moguće da je zakonodavni sistem ostavljen netaknut iz razloga koji su isključivo u interesu pojedinaca koji imaju moć?
Naime, kako bi se razumjela ova problematika, važno je razmotriti i političke okolnosti koje oblikuju donošenje zakona. U mnogim slučajevima, političke stranke i njihovi lideri usvajaju zakone koji su u skladu sa njihovim interesima, često zanemarujući potrebe šire zajednice. Ovakav pristup dovodi do stvaranja zakonskih okvira koji ne samo da omogućavaju zloupotrebe, već i favoriziraju privilegovane pojedince na račun onih koji se suočavaju s realnim izazovima.
Takođe, plaćanje otpremnina osobama koje se vraćaju na iste pozicije može stvoriti percepciju da se javni resursi troše na neodrživ način. Građani, koji se suočavaju sa svakodnevnim izazovima, ne mogu se oteti dojmu da se novac iz budžeta, koji je namijenjen svim građanima, koristi u svrhe koje nisu opravdane.
Politička odgovornost i potreba za promjenom
Važno je raspraviti ko snosi odgovornost za ovakve situacije. Političari koji donose zakone trebaju biti svjesni posljedica svojih odluka. Ako su oni koji donose odluke znali za problem, zašto se nisu potrudili da ga riješe? U ovom slučaju, ne radi se samo o iznosu novca koji su pojedinci primili, nego o cijelom sistemu koji omogućava ovakve prakse. Građani imaju pravo pitati: Zašto se ovakav sistem ne mijenja? Ova pitanja postavljaju se i u medijima, ali i na društvenim mrežama, gdje se građani okupljaju kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo. U tom kontekstu, društveni aktivizam postaje ključan za pokretanje promjena.Kada zakonodavne inicijative ne odgovaraju potrebama i očekivanjima građana, dolazi do gubitka povjerenja u institucije. Ljudi se osjećaju obeshrabrenima kada vide da se pravila primjenjuju selektivno. Ako je zakon osmišljen tako da pogoduje samo određenim pojedincima, a ne čitavoj zajednici, dolazi do ozbiljnog problema koji mora biti adresiran na odgovarajući način.
U tom smislu, važno je razviti mehanizme za praćenje implementacije zakona i osigurati da se svaka isplata otpremnine podvrgne strogim kriterijima i reviziji.
Prava građana i potreba za pravdom
Građani Bosne i Hercegovine imaju pravo na transparentan i pravedan sistem isplata koji će odgovarati potrebama svih, a ne samo privilegovanih pojedinaca. Postavlja se pitanje kako dalje: kako osigurati da se zakonodavni procesi sprovode na način koji će favorizovati opće dobro? To uključuje neophodnost dijaloga između vlasti i građana, kao i aktivno uključivanje svih relevantnih aktera u proces donošenja odluka. Takav dijalog ne smije biti samo formalnost, već mora uključivati stvarne promjene koje će rezultirati unapređenjem postojećeg sistema.Na kraju, važno je napomenuti da promjena zakona nije samo odgovornost političara, već i odgovornost građana da traže pravičnost. Građani trebaju biti aktivni sudionici u procesu donošenja odluka, što podrazumijeva i pritisak na vlasti da provedu potrebne reforme. S obzirom na trenutnu situaciju, potpunu reviziju sistema isplata otpremnina neophodna je kako bi se osiguralo da svi građani imaju jednake šanse i da se novac iz budžeta troši na pravedan način.
Ako zakon štiti samo one na vrhu, vrijeme je za ponovno razmatranje njegovih odredbi i svrhe. Mnogi građani smatraju da je neophodno pokrenuti inicijative za pravedniji sistem, uključujući predlaganje novih zakona koji bi osigurali pravičnost i transparentnost u svim aspektima javnog sektora.
