Povećanje plata i stvarnost inflacije u Bosni i Hercegovini
U Bosni i Hercegovini, nominalno povećanje plata često se predstavlja kao pozitivan trend, no iza ovih brojki krije se složena i teška ekonomija koja se sve više suočava s inflacijom i rastom cijena osnovnih potrepština. Agencija za statistiku BiH nedavno je objavila podatke prema kojima prosječna neto plata u avgustu 2023. iznosi 1579 konvertibilnih maraka. Ovaj iznos, iako predstavlja nominalni rast, zapravo skriva ozbiljne probleme u životnom standardu građana, koji se sve više suočavaju s izazovima svakodnevnog života.
Na prvi pogled, podaci pokazuju da je prosječna plata u avgustu ove godine veća za 13,5% u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Međutim, postoji i realni pad plata od 1,2% u odnosu na juli. Ova kontradikcija ukazuje na to da nominalno povećanje plata nije dovoljno za poboljšanje životnog standarda, jer inflacija i rast cijena često brže nadmašuju povećanje prihoda. Naši građani, posebno oni s nižim primanjima, osjetili su ovo na vlastitoj koži, te se često nalaze u situaciji da im kupovna moć stagnira ili čak opada.
Rast cijena i uticaj na potrošačke navike
Prema podacima za septembar 2023. godine, potrošačka korpa u Bosni i Hercegovini iznosi 3431,60 KM, što je 300 KM više nego u istom mjesecu prošle godine. Ekonomisti poput Zorana Pavlovića ističu da se stvarna slika životnih troškova ne može prikazati samo kroz nominalne brojke plata. Građani se suočavaju s rastućim troškovima hrane, stanovanja i drugih osnovnih potreba, što negativno utiče na njihove budžete. Vremenom, potrošačke navike su se drastično promijenile; mnogi građani su primorani da biraju između osnovnih potreba i luksuza, a prioritizacija osnovnih troškova postaje ključno pitanje.
Naime, troškovi života su u proteklih godinu dana porasli za čak 30%, a najveće poskupljenje bilježi se kod namirnica kao što su voće, meso i osnovni mliječni proizvodi. Primjerice, kilogram krompira je u posljednjih godinu dana poskupio sa 1,20 KM na 2,50 KM, dok je cijena hleba skočila sa 1,40 KM na 2,00 KM. Ova poskupljenja dodatno opterećuju kućne budžete, jer se čini da su plate u mnogim slučajevima daleko ispod nivoa potrebnog za pokrivanje osnovnih životnih troškova. Kako bi preživjeli, mnogi građani su prinuđeni da smanje potrošnju ili da se zadužuju, što dovodi do dodatnih finansijskih pritisaka.
Problemi sa ekonomskom politikom
Stručnjaci često ukazuju na to da su problemi u ekonomiji Bosne i Hercegovine rezultat nepravilne ekonomske politike. Neefikasni mehanizmi za kontrolu cijena i nedostatak strategije za podršku najugroženijim kategorijama stanovništva doprinose tome da osnovne životne namirnice svaki dan poskupljuju. Prema Pavloviću, nominalni rast plata rezultat je pritiska radnika i migracija iz zemlje, ali to ne znači da se poboljšava životni standard. Naime, mnogi radnici se suočavaju sa situacijom gdje su njihove plate stagnirale, dok su troškovi života i dalje rasli. Ovo dovodi do osjećaja frustracije i beznađa kod radnika, koji se često pitaju kako će preživjeti s onim što zarađuju.Ekstremna poskupljenja u posljednjih pet godina
Posmatrano kroz duži vremenski period, cijene osnovnih namirnica u Bosni i Hercegovini su se dramatično povećale. Na primjer, kilogram junetine s kostima koštao je 2020. godine oko 8 KM, dok danas ta cijena dostiže i do 27 KM. Sličan trend bilježe i druge namirnice: čajna kobasica poskupila je sa 19 na 25 KM, dok je kilogram maslaca porastao sa 22 na 34 KM. Ovakva poskupljenja, iako naizgled mala pojedinačno, kumulativno stvara ogroman pritisak na kućne budžete, što dodatno otežava život običnih ljudi. Također, mnogi potrošači su počeli da se preorijentiraju na jeftinije alternative, što može imati dugoročne posljedice po zdravlje i kvalitet ishrane.Za kraj, važno je naglasiti da se građani Bosne i Hercegovine suočavaju s izazovima koji često nadmašuju njihovu sposobnost prilagođavanja. Ako se trenutni trendovi nastave, mogu se očekivati ozbiljne posljedice po životni standard, uključujući sve veći broj porodica koje će padati ispod granice siromaštva. Hitne mjere poput usklađivanja plata i penzija s rastom cijena, kao i jačanje socijalne podrške, postaju neophodne kako bi se osiguralo da osnovne životne potrebe građana budu zadovoljene. Ova situacija zahtijeva hitnu reakciju državnih institucija, ali i aktivno uključivanje nevladinih organizacija i zajednice kako bi se pronašla održiva rješenja za problem siromaštva i socijalne isključenosti.
