Rast Zaposlenosti u Federaciji BiH: Analiza Stanja i Trendova
Prema najnovijim podacima Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, stanje na tržištu rada pokazuje optimistične tendencije. Na kraju oktobra 2023. godine, ukupan broj zaposlenih iznosio je 547.520 radnika, što predstavlja povećanje od 455 radnika u poređenju sa prethodnim mjesecom. Ovaj trend rasta posebno se ističe u odnosu na ljetne mjesece, kada su se zabilježeni manji brojevi zaposlenih, a sada se vidi jasna stabilizacija i pozitivan razvoj situacije na tržištu rada. Ovakve promjene mogu se pripisati različitim faktorima, uključujući ekonomske mjere koje su implementirane od strane vlade, kao i oporavku nakon pandemije koja je značajno uticala na mnoge sektore.
Ključni Sektori koji Su Doprinijeli Rastu
Analiza podataka Porezne uprave FBiH otkriva da su se u oktobru dogodili značajni porasti zaposlenosti u nekoliko ključnih sektora. Obrazovanje, kao i djelatnosti van teritorijalnih organizacija i organa, zajedno sa uredskim administrativnim i pomoćnim djelatnostima, pokazali su izraženu dinamiku rasta. Na primjer, u obrazovanju je došlo do povećanja broja nastavnika i pomoćnog osoblja, što je rezultat povećane potražnje za kvalitetnijim obrazovanjem i novim obrazovnim programima. Također, proizvodnja gotovih metalnih proizvoda i trgovina motornim vozilima i motociklima doprinijeli su ovom pozitivnom trendu, što ukazuje na jačanje industrijskih kapaciteta i povratak povjerenja potrošača u ekonomiju.
Utjecaj Sezonskih Faktora na Zapošljavanje
Iako su neki sektori zabilježili rast, nije izostalo ni smanjenje broja zaposlenih u određenim djelatnostima. Ovo smanjenje, dijelom, može se pripisati sezonskim faktorima. Naime, zabilježeno je smanjenje broja zaposlenih u javnoj upravi i odbrani, kao i u sektoru ugostiteljstva, koji je tradicionalno pogođen nakon ljetne sezone kada opada potražnja za uslugama. Za ugostiteljstvo, ovo je uobičajan fenomen, jer ljetni mjeseci donose povećan broj turista i samim tim veći obim posla, dok zimi dolazi do stagnacije. Također, smanjenje je primijećeno u skladištenju, pomoćnim djelatnostima u prijevozu, i u proizvodnji odjeće, što može biti posljedica opadanja potražnje i preusmjeravanja resursa ka drugim sektorima.
Struktura Zaposlenih: Analiza Prema Starosti i Spolu
Interesantni su i podaci o strukturi zaposlenih, koji pružaju dublji uvid u demografske karakteristike radne snage. Mlađi radnici do 35 godina čine 32,09% ukupnog broja zaposlenih, što se prevodi na 175.695 osoba. Ova brojka ukazuje na potencijal za inovacije i prilagodljivost tržištu, ali i na potrebu za dodatnim obrazovanjem i obukama. S druge strane, stariji radnici, oni stariji od 36 godina, čine znatan udio od 67,91% (371.825 osoba). Ova statistika ukazuje na činjenicu da starija populacija dominira na tržištu rada, što može imati dugoročne implikacije na ekonomiju, posebno u kontekstu penzionog sistema i održivosti radne snage.
Rodna Ravnoteža na Tržištu Rada
Kada se posmatra rodna struktura zaposlenih, podaci pokazuju da muškarci i dalje čine 55,53% zaposlenih (304.059 osoba), dok žene čine 44,47% (243.461 osoba). Ovaj omjer ukazuje na postojanje rodne neravnoteže na tržištu rada, što je problem koji se mora adresirati kako bi se osigurao pravičan pristup svim građanima. Postoji sve veći fokus na povećanje zaposlenosti žena, što se može postići kroz različite inicijative, uključujući subvencije za zapošljavanje žena u sektorima gdje su tradicionalno manje zastupljene, kao što su tehnologija i inženjering. Povećanje rodne ravnoteže nije samo društveni imperativ, već i ekonomski, jer raznolika radna snaga može doprinijeti inovacijama i rastu produktivnosti.
Pogled u Budućnost: Očekivanja i Izazovi
Stabilan rast zaposlenosti u Federaciji BiH donosi optimizam za predstojeće mjesece. Očekuje se da će ukupan broj radnika nastaviti rasti ili barem zadržati stabilnu poziciju na tržištu rada. Međutim, izazovi ostaju, posebno u vidu sezonskih fluktuacija i strukturnih promjena u ekonomiji. U svrhu održivosti ovih pozitivnih trendova, potrebno je razviti strategije koje će podržati rast zaposlenosti. To uključuje obuku i obrazovanje radne snage, kao i poticanje poduzetništva i inovacija. Država, u saradnji s privatnim sektorom, treba raditi na stvaranju povoljnog poslovnog okruženja koje će omogućiti rast malih i srednjih preduzeća (MSP), koja su ključna za zapošljavanje.
U zaključku, trenutna situacija na tržištu rada u FBiH pruža nadu i mogućnosti za daljnji razvoj. S obzirom na navedene trendove i analize, ključno je da se nastavi rad na unaprjeđenju strukture zaposlenosti i rješavanju postojećih izazova kako bi se postigla održiva ekonomska stabilnost. Održavanje ravnoteže između rasta zaposlenosti i osiguravanja kvaliteta radnih mjesta, kao i prilagođavanje obrazovnih sistema potrebama tržišta, bit će od suštinske važnosti za budući razvoj radne snage u Federaciji BiH.
