Potrošnja u Federaciji BiH: Analiza Ekonomskih Trendova i Uticaja na Lokalne Zajednice
U prvih jedanaest mjeseci 2025. godine, prema podacima Porezne uprave Federacije BiH, evidentirana potrošnja putem fiskalnih uređaja doživjela je značajan rast u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Ukupni promet dostigao je iznos od 66.604.883.846,08 KM, što predstavlja povećanje od 5,77% ili 3.633.465.924,23 KM u poređenju s 2024. godinom, kada je promet iznosio 62.971.417.921,85 KM. Ovo povećanje potrošnje može se pripisati raznim faktorima, kao što su povećanje plata, bolja potrošačka povjerenja i općenito poboljšanje ekonomskih uslova u zemlji. Ipak, analizirajući potrošnju u novembru 2025., primećen je pad od 325.285.238 KM u odnosu na novembar 2024. godine, što ukazuje na određene fluktuacije u potrošačkim trendovima tokom godine.
U novembru 2025. godine, fiskalni uređaji su prijavili promet od 5,575 milijardi KM, dok je u istom mjesecu prethodne godine rezultat iznosio 5,900 milijardi KM. Ova situacija naglašava potrebu za daljom analizom ekonomskih prilika i izazova s kojima se suočavaju različite općine i gradovi unutar Federacije BiH. Iako je većina urbanih sredina zabilježila pad, gradovi poput Širokog Brijega ističu se kao primjeri pozitivnog trenda, što nas navodi na razmatranje mogućih uzroka i faktora koji doprinose ovakvim razlikama u potrošačkim obrascima.
Široki Brijeg: Primjer Ekonomskog Rasta
U novembru 2025. godine, Široki Brijeg je ostvario promet od 175.552.628 KM, što predstavlja rast od 17.803.765 KM u poređenju sa istim mjesecom prethodne godine. Ovaj impresivan rezultat svrstava Široki Brijeg među tri grada u Federaciji BiH koji su zabilježili rast potrošnje, uz Tešanj i Zenicu. Na godišnjem nivou, Široki Brijeg se takođe pozicionira stabilno sa prometom od 1.918.109.162,72 KM, što je porast od 2,88% u odnosu na prethodnu godinu, kada je promet bio 1.753.413.387,21 KM. Ovaj rast može se pripisati povećanju broja malih i srednjih preduzeća, kao i jačanju lokalne zajednice koja podržava lokalne trgovine i uslužne djelatnosti. Široki Brijeg je postao privlačna destinacija za investitore, što dodatno potiče ekonomsku aktivnost u regiji.
Pad Potrošnje u Velikim Gradovima
Suprotno Širokom Brijegu, mnogi veliki gradovi poput Ilidže, Novog Grada Sarajevo, Mostara i Tuzle bilježe značajan pad potrošnje. Na primjer, Ilidža je zabilježila pad od 46.765.329,81 KM, dok je Tuzla zabilježila pad od čak 42.334.010,82 KM. Ova situacija ukazuje na to da se ekonomski centri suočavaju s izazovima koji utiču na potrošačke obrasce i poslovne aktivnosti unutar svojih zajednica. Ovakvi trendovi dodatno naglašavaju uspjeh sredina poput Širokog Brijega, koje su, uprkos izazovnim okolnostima, održale ili čak povećale nivo potrošnje. Razlozi za pad potrošnje u velikim gradovima mogu uključivati visoke troškove života, nezaposlenost i općenitu nesigurnost na tržištu rada, što dovodi do smanjenja potrošačke moći građana.Rast Broja Fiskalnih Uređaja
Na dan 30. novembar 2025., u Federaciji BiH je instalirano 109.628 fiskalnih uređaja, što predstavlja porast od 4.507 uređaja u odnosu na isti datum 2024. godine. Ovi podaci ukazuju na kontinuirani rast poslovnih aktivnosti, iako dinamika potrošnje varira od grada do grada. Povećanje broja fiskalnih uređaja može se smatrati odrazom boljih poslovnih uslova i veće regulative u sektoru maloprodaje. Iako Federacija BiH u novembru bilježi ukupan pad potrošnje, pojedini gradovi, predvođeni Širokim Brijegom, pokazuju otpornost i rast ekonomskih aktivnosti, što se može pripisati stabilnim investicijama i poduzetničkom sektoru. Ova pojava može biti rezultat fokusa na lokalnu proizvodnju i održive poslovne prakse koje potiču ekonomsku otpornost.Stabilnost Širokog Brijega i ZHK
Prema najnovijim podacima Porezne uprave, Široki Brijeg se ponovo potvrđuje kao najjače privredno uporište Zapadnohercegovačkog kantona. Sa 8.976 zaposlenih prema prebivalištu i 8.977 zaposlenih prema sjedištu poslodavca, ovi podaci potvrđuju stabilnost tržišta rada i dobru usklađenost ponude i potražnje radne snage. Ovaj grad, zajedno s drugim općinama u kantonu, kao što su Grude, Ljubuški i Posušje, bilježi pozitivne trendove u zapošljavanju i ekonomskim aktivnostima, što dodatno učvršćuje njegovu poziciju u lokalnom gospodarstvu. Ove općine su uspostavile strateške planove razvoja koji se fokusiraju na privlačenje investicija i potporu malim poduzetnicima, čime se doprinosi ukupnom ekonomskom rastu regiona.U zaključku, ekonomski podaci za 2025. godinu pružaju uvid u kompleksne interakcije između potrošnje i ekonomskih aktivnosti u Federaciji BiH. Dok se veliki gradovi suočavaju s padom, Široki Brijeg i drugi manji gradovi pokazuju otpornost i sposobnost prilagođavanja izazovima, ukazujući na važnost lokalnih ekonomija i mogućnosti za razvoj. Ovi trendovi su ključni za planiranje budućih investicija i razvoj strategija koje bi mogle podržati dalji rast i stabilnost u svim dijelovima zemlje. Zbog promjenjive prirode ekonomskih uslova, važno je da lokalne zajednice proaktivno rade na razvoju strategija koje će omogućiti prilagodbu novim izazovima i osigurati dugoročni ekonomski prosperitet.
