Izraelska Agresija na Gazu: Kardinal Zuppi i Sjećanje na Žrtve

U vremenu sve učestalijih sukoba i humanitarnih kriza, Kardinal Matteo Zuppi, predsjednik Italijanske biskupske konferencije, organizovao je emotivno molitveno bdjenje u Marzabottu 14. augusta 2023. godine. Ovo bdjenje, koje je trajalo čak sedam sati, uključilo je čitanje imena svakog djeteta koje je izgubilo život uslijed izraelske agresije na Gazu. Ova gesta nije samo izraz suosjećanja, već i snažan poziv na mir i ljudskost usred patnje koja pogađa mnoge porodice, a posebno najmlađe.

Na početku bdjenja, Zuppi je izjavio: “Izgovaramo njihova imena jedno po jedno. Ona nas pozivaju da se svi predanije i s većom mudrošću i strašću obvezujemo tražiti i nastaviti putem mira.” Ova izjava dolazi u trenutku kada svijet svjedoči nemilosrdnom ratu koji traje već duže vrijeme, ostavljajući iza sebe bezbroj nevinih života. U tom kontekstu, njegovo djelovanje postaje ne samo duhovno, već i političko, jer poziva na promišljanje i djelovanje svih nas u cilju pronalaženja rješenja za ove krize.

Mjesto održavanja ovog bdjenja, park Monte Sole, ima snažnu simboliku. U njegovim ruševinama nalazi se crkva Casaglia, uništena od strane nacista 1944. godine, u kojoj su stradali gotovo 800 ljudi, uključujući mnogu djecu. Ova povezanost između povijesnih tragedija i sadašnjeg trenutka predstavlja snažan podsjetnik na ciklus nasilja i gubitaka koji se ponavlja kroz istoriju. Stoga, odabir ovog mjesta za molitveno bdjenje dodatno naglašava važnost sjećanja na prošlost i lekcije koje iz nje možemo izvući.

Tokom bdjenja, imena 16 izraelske djece koja su stradala u napadu Hamasa 7. oktobra 2023. godine, čitana su zajedno sa imenima 12.211 palestinske djece koji su poginuli u Gazi do 25. jula 2025. Ovaj potresan čin nije samo puki broj, već simbol stradanja koje se može osjetiti u svakoj porodici. Izvori podataka o izraelskoj djeci dolaze iz vladinih izvora, dok je popis palestinske djece sastavljen od strane Ministarstva zdravstva u Gazi, obuhvatajući nevjerovatnih 469 stranica. Ove brojke govore o razmjerima tragedije koja se odvija, a koja bi trebala biti povod za globalno djelovanje.

Kardinal Zuppi je istakao da je ovo bdjenje čin sjećanja i poziv na pažnju. “To je uporna molitva da rat prestane, da oružje utihne, da prevlada čovječnost,” rekao je. U ovom kontekstu, jasna je njegova uloga kao mirovnog izaslanika pape Franje, ne samo u Ukrajini, već i u duboko pogođenoj Gazi. Njegovi napori u posredovanju između zaraćenih strana, uključujući razmjenu talaca, pokazuju njegovu predanost miru i dijalogu. U trenutku kada se čini da je dijalog gotovo nemoguć, Zuppi i njegovi saradnici nastavljaju raditi na izgradnji mostova među ljudima.

Osim Zuppija, sve veći broj katoličkih poglavara se oglašava protiv agresije na Gazu. Sa rastućim brojem žrtava i pogoršanjem humanitarne krize, na čelnike crkve postavljaju se novi izazovi. Na primjer, 4. augusta, Međunarodna unija viših redovničkih poglavarica pozvala je na dan posta i molitve, tražeći “pravdu i pomirenje” u ovom izazovnom vremenu. Ova inicijativa ukazuje na sve veću zabrinutost unutar katoličke zajednice, koja se osjeća odgovornom da se uključi u pitanja pravde i ljudskih prava.

Fra Gabriel Romanelli, župnik jedine katoličke župe u Gazi, pružio je uvid u trenutnu krizu. “Situacija je i dalje vrlo ozbiljna: bombardiranja su posvuda, ima mrtvih i ranjenih, razaranja,” izjavio je. Njegove riječi oslikavaju svakodnevnicu stanovnika Gaze, gdje strah i nesigurnost postaju normalnost. Župa Svete Obitelji, koja je pružala utočište mnogim ljudima, bila je bombardirana 13. jula, kada su tri žene izgubile život, što dodatno ukazuje na brutalnost i bezosjećajnost sukoba. Ove tragedije ne bi trebale biti zaboravljene, već trebaju služiti kao poziv na akciju i humanitarnu pomoć.

U svjetlu ovih tragičnih događaja, kardinal Zuppi i mnogi drugi vođe crkve pozivaju na mir i razumijevanje. Njihove poruke ne bi trebale ostati samo u okviru religioznih skupina već bi trebale doprijeti do šire javnosti. Povezivanje prošlosti s trenutnim krizama može pomoći u oblikovanju budućnosti, gdje će ljudski život biti cijenjen iznad svih sukoba i nesuglasica. Na globalnoj sceni, ovi pozivi na mir i dijalog postaju sve važniji, posebno u vremenima kada se čini da su sukobi neizbježni. U tom smislu, napori kardinala Zuppija i drugih vjerskih vođa predstavljaju svjetlost nade, podsjećajući nas da mir može biti moguć, ukoliko budemo spremni raditi zajedno na njegovom ostvarenju.