Povezanost porodice Nikšić sa preduzećem CTK d.o.o. i poslovanjem Igmana
U Bosni i Hercegovini, posebno u Federaciji, često se postavlja pitanje o povezanosti političkih figura i privatnog sektora. Ova tema je posebno aktuelna u kontekstu premijera Nermina Nikšića, koji se našao u fokusu javnosti zbog svoje bliske povezanosti sa kompanijom CTK d.o.o. Konjic. Ova firma, čiji su suvlasnici njegovi bliski rođaci, postala je predmet brojnih analiza i istraživanja. Prema saznanjima iz izvora bliskih istraživačima, CTK d.o.o. redovno dobija značajne iznose od kompanije Igman, koja se bavi proizvodnjom vojne opreme i municije, a koja je u vlasništvu Federacije BiH. Ovaj članak će se dublje pozabaviti ovom tematikom, analizirajući sve aspekte poslovanja i povezanosti.
Finansijski tokovi između Igmana i CTK d.o.o.
Jedna od najzanimljivijih činjenica o ovom poslovanju je to da kompanija Igman, koja je pod kontrolom Vlade Federacije, isplaćuje CTK d.o.o. između 100.000 i 150.000 maraka svakog mjeseca. Ova praksa traje već nekoliko godina, a otkako je Nermin Nikšić preuzeo premijersku funkciju, ukupni iznos isplata za CTK je premašio milion maraka. U ovom kontekstu, postavlja se pitanje o transparentnosti poslovanja i mogućem sukobu interesa, budući da su Haris i Mirsad Nikšić, suvlasnici CTK d.o.o., bliski rođaci trenutnog premijera.
Ovaj finansijski tok otvara mnoga pitanja o tome kako se javna sredstva koriste i u kojem pravcu ide privatno poslovanje te kako se upravlja javnim resursima. Naime, uz ovakve velike iznose, ključno je razmotriti kako se vrši nadzor nad ovim transakcijama i da li postoje mehanizmi koji bi obezbijedili da se sredstva koriste na pravi način.
Osnivanje i struktura kompanije CTK d.o.o.
CTK d.o.o. osnovana je 2017. godine, a među osnivačima su bili Nermin Nikšić, njegov brat Mirsad, kao i Edin Hadžimahović. Osnivačka ulaganja su uključivala značajne iznose, a zanimljivo je da su sredstva u kompaniju unijeli i pravni subjekti, od kojih je najpoznatija sarajevska firma Meganet.
Ova kompanija, koja je takođe povezana sa politikom u Federaciji, povukla se iz vlasničke strukture 2020. godine, ostavljajući porodicu Nikšić i njihove partnere na čelu CTK.
Osnivačka struktura kompanije CTK d.o.o. jasno pokazuje kako se privatni i javni interesi prepliću. Uzimajući u obzir pozicije osnivača unutar političke sfere, postavlja se pitanje o mogućim uticajima koje bi mogli imati na odluke o javnim nabavkama i poslovnim ugovorima sa državnim firmama poput Igmana.
Povezanost između Igmana i CTK kroz javne nabavke
Jedna od ključnih karakteristika poslovanja CTK d.o.o. je to što firme iz namjenske industrije ne podliježu pravilima javnih nabavki. Ova situacija omogućava Harisu i Mirsadu Nikšiću da ostvaruju poslove sa Igmanom bez javnog nadzora.
U praksi, to znači da su svi dogovori između ove dve kompanije direktni i često neprozirni za javnost. Ova situacija postavlja ozbiljna pitanja o etici poslovanja i transparentnosti takvih odnosa, naročito kada se uzmu u obzir veliki iznosi koji se isplaćuju svake godine.
Na primer, postoji zabrinutost da bi ovakvi aranžmani mogli dovesti do favoritizma i nepoštene konkurencije unutar industrije.
Analitičari ukazuju na to da bi bilo korisno da se uvedu strožiji propisi kako bi se osigurala transparentnost u javnim nabavkama, naročito kada su u pitanju kompanije koje se bave proizvodnjom vojne opreme, koja je od izuzetnog značaja za nacionalnu sigurnost.
Finansijski rezultati CTK d.o.o. pod vođstvom Nikšića
U posljednjim godinama, prihodi CTK d.o.o. su znatno porasli. Naime, 2023. godine, prihodi su dostigli milion maraka, dok su predviđanja za 2024. ukazivala na dalji rast, sa očekivanim prihodom od 1.247.000 maraka. Ovaj trend rasta može se direktno povezati sa poslovanjem sa kompanijom Igman. Neto dobit za 2023.
iznosila je 68.000 maraka, dok se prema izvještajima očekuje da će se ta cifra skoro utrostručiti u 2024. godini, što bi značilo 174.000 maraka neto dobiti.
Ovaj rast prihoda postavlja pitanje o održivosti poslovnog modela CTK d.o.o. i njegovoj sposobnosti da se nosi sa konkurencijom na tržištu. Naime, mnogi analitičari smatraju da je ovakva zavisnost od jedne velike kompanije, poput Igmana, rizična.
U tom smislu, važno je razmotriti kako bi eventualne promjene u ugovorima ili poslovnim odnosima mogle uticati na financijsku stabilnost CTK d.o.o. Takođe, povećanje dobiti može privući pažnju regulatornih tijela, što bi moglo dovesti do većeg nadzora nad poslovanjem.
Utjecaj politike na privatno poslovanje
Uticaj politike na privatno poslovanje u Bosni i Hercegovini često se prepliće, a slučaj porodice Nikšić je jedan od primjera gdje se granice između javnog i privatnog sektora brišu.
S obzirom na to da su Haris i Mirsad Nikšić direktno povezani sa premijerom, lako se postavlja pitanje o etici i zakonitosti njihovih poslovnih aktivnosti. Kako se približavaju izbori za 2024. godinu, sve više analitičara i medija prati ovu situaciju, ističući potrebu za većom transparentnošću i odgovornošću u poslovanju javnih ličnosti.
Analize ukazuju na to da će sve veći pritisak javnosti i medija natjerati političke figure da preispitaju svoje poslovne aktivnosti i načine na koje su povezane sa privatnim kompanijama.
Iako je javnost svesna da političari često imaju poslovne interese, ovakva otvorena povezanost može izazvati sumnju u njihovu nepristrasnost kada donose odluke koje se tiču javnog sektora.
Posebno u kontekstu analize privatnog poslovanja u BiH, koja se može pronaći na portalu
ekapija.com, jasno je da postoji potreba za reformama koje bi osigurale veću integritet u poslovnom sektoru. Ove reforme bi trebale uključivati jače mehanizme kontrole i transparentnosti koji bi spriječili korupciju i osigurali pravične poslovne prakse.
