Uklanjanje Grafita Ratka Mladića u Zvorniku: Reakcije i Posljedice
U posljednjim danima septembra 2023. godine, na ulicama Zvornika, jednog od ključnih gradova u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine, pojavili su se grafiti s likom Ratka Mladića, osobe osuđene za genocid i druge teške zločine tokom rata u Bosni i Hercegovini. Ova pojava izazvala je duboku zabrinutost među građanima, naročito među povratnicima, koji su strahovali od glorifikacije ratnih zločinaca i povratka mračnih strana prošlosti. U društvu koje se još uvijek bori s posljedicama rata, ovakvi simboli mržnje mogu izazvati osjećaj straha, nesigurnosti i podjela među ljudima, te predstavljaju izazov za izgradnju zajednice temeljenoj na povjerenju i međusobnom poštovanju.
Međutim, brzom reakcijom lokalnih vlasti i građana, grafiti su uklonjeni, što je ohrabrilo lokalnu zajednicu i vratilo nadu da se uspostavlja red i pravda. Prema izjavama gradonačelnika Zvornika, Bojana Ivanovića, grafiti su uklonjeni odmah tokom noći, iako nije bilo naloga iz Gradske uprave za njihovo uklanjanje. Ivanović je u razgovoru sa medijima istakao da su grafiti, koji su se nalazili na stubovima za reklame i kod sportske dvorane, prekrečeni u sklopu inicijative lokalnih građana koji su željeli poslala jasnu poruku da ne žele živjeti u društvu koje tolerira simbole mržnje. Ova akcija, iako nije institucionalno vođena, pokazuje da postoji volja građana da se suprotstave simbolima mržnje i nasilja.
Policijska uprava Zvornik također je potvrdila uklanjanje grafita, navodeći da je slučaj prijavljen odmah nakon što su grafiti postali uočljivi. Prema riječima glasnogovornice Stane Savić, nakon što su grafiti prijavljeni, brzo su poduzete mjere i od tada se incidenti slične prirode nisu ponovili. Ova efikasnost policijskih vlasti ukazuje na to da je društvo spremno da se bori protiv javnog glorificiranja ratnih zločinaca i nepravde koja je proizašla iz prošlih sukoba. Povećana pažnja na ovakve incidente može stvoriti osjećaj sigurnosti i povjerenja među građanima, što je ključno za buduće pomirenje i izgradnju stabilnog društva.
Reakcija lokalnog stanovništva, posebno povratnika, bila je mješovita. Ahmet Grahić, predsjednik Udruženja porodica zarobljenih i nestalih lica općine Zvornik, izrazio je zadovoljstvo zbog uklanjanja grafita, naglašavajući da mnogi građani još uvijek žive u strahu zbog sličnih incidenata koji podsjećaju na teške trenutke iz prošlosti. Grahić je istakao važnost zajedničkog djelovanja lokalne zajednice u borbi protiv mržnje i netrpeljivosti, naglašavajući da su ovakvi simboli ne samo uvredljivi, nego i potencijalno opasni za miran suživot među različitim etničkim grupama. “Hvala onima koji su to uklonili, radi povratnika i drugih nacionalnosti koje žive u Zvorniku,” rekao je Grahić, dodajući da je nužno raditi na izgradnji povjerenja i dijaloga među ljudima.
Ovakvi incidenti ne predstavljaju samo lokalni problem, već su simptom šireg fenomena u cijelom regionu. Grahić je podvukao da su potrebne strože mjere protiv onih koji veličaju ratne zločince, te da je neophodno stvoriti pravni okvir koji će omogućiti pravnu odgovornost za ovakve postupke. “Meni je samo žao što takvi koji to rade da se na vrijeme ne procesuiraju i da ne odgovaraju,” rekao je, ukazujući na potrebu za pravnim okvirom koji će omogućiti pravu pravdu. Njegove riječi odražavaju osjećaj frustracije među građanima koji su preživjeli rat i još uvijek se suočavaju s posljedicama prošlosti. Ova frustracija može dovesti do daljnjeg produbljivanja podjela i nesigurnosti, što je suprotno ciljevima izgradnje mira i suživota.
Na međunarodnom planu, Mehanizam za međunarodne krivične sudove (MMKS) u Hagu osudio je Ratka Mladića na doživotnu kaznu zatvora zbog njegovih uloga u genocidu u Srebrenici, progonima Bošnjaka i Hrvata, terorisanja građana Sarajeva i uzimanja pripadnika UNPROFOR-a za taoce. Ova presuda ne samo da je značajna s pravnog aspekta, već predstavlja i simbolički korak ka priznavanju žrtava i procesuiranju počinilaca. Iako su presude međunarodnih sudova ključne za uspostavljanje pravde, lokalne zajednice također moraju igrati aktivnu ulogu u suočavanju s posljedicama prošlosti i izgradnji kulture mira. Zajednički napori na lokalnom nivou mogu doprinijeti stvaranju okruženja u kojem se poštuju ljudska prava i gdje se prepoznaje bol žrtava.
Osim toga, izmjenama Krivičnog zakona BiH, koje je nametnuo bivši visoki predstavnik, zabranjeno je negiranje genocida i drugih ratnih zločina. Sada je kažnjivo dodjeljivanje priznanja, nagrada ili spomenika osobama osuđenim za genocid, što dodatno potvrđuje opredijeljenost države prema pravdi i pomirenju. Ove promjene su ključne za izgradnju društva koje će se temeljiti na poštovanju ljudskih prava i sjećanju na prošlost. U kontekstu ovih zakonskih odredbi, važno je da se lokalne zajednice aktivno uključe u obrazovanje o prošlosti kako bi se spriječili budući sukobi i netrpeljivosti.
U zaključku, uklanjanje grafita s likom Ratka Mladića u Zvorniku predstavlja simbol nade i promjene za lokalnu zajednicu. Iako su izazovi i dalje prisutni, reakcija građana i institucija pokazuje da postoji volja za izgradnjom boljeg društva, koje će se suprotstaviti mržnji i netrpeljivosti, a istovremeno raditi na pomirenju i priznavanju žrtava. Samo zajedničkim snagama i odlučnošću možemo izgraditi budućnost koja neće ponavljati greške prošlosti. Na putu ka pomirenju, važno je da se svi akteri, od vlasti do građana, udruže u borbi protiv mržnje da bi izgradili stabilniju i pravedniju budućnost za sve generacije koje dolaze.
