Trenutna politička situacija u Bosni i Hercegovini izaziva zabrinutost zbog stagnacije u procesu rješavanja postojećih problema, a Željana Zovko, europarlamentarka iz redova HDZ-a, otvoreno je komentirala ove izazove. U njenom izlaganju, koje je izazvalo brojne reakcije, Zovko je izrazila ozbiljnu zabrinutost zbog trenutne političke klime u BiH, ističući da EU nije uspjela adekvatno odgovoriti na postojeće krize, dok su Rusija i Turska popunile prostor koji je nastao zbog nedostatka diplomatskih inicijativa. Ona je također ukazala na to da, iako u BiH trenutno nema ratnih sukoba, stanje je zamrznuto već više od tri decenije, te da se situacija pretvara u konflikt na čekanju.
U svom obraćanju, Zovko je naglasila da stabilizacija BiH nije moguća bez reforme Izbornog zakona, koji je ključan za uspostavu ravnoteže među različitim narodima i entitetima unutar zemlje. Zovko smatra da BiH bez ove reforme ostaje u stanju nesigurnosti i potencijalnog nasilja, jer se separatističke i unitarne politike neprestano sukobljavaju, ne poštujući temeljna prava konstitutivnih naroda i građana. Prema njenim riječima, trenutna politička dinamika nije održiva i može dovesti do eskalacije krize, koja bi imala ozbiljne posljedice za cijeli region.
Zovko je, prije nego što su joj isključili mikrofon, jasno iznijela svoje mišljenje da EU, koja bi trebala biti lider u preventivnoj diplomaciji, nije dovoljno angažirana u rješavanju problema u BiH. To je dovelo do propuštenih prilika za stabilizaciju zemlje, a u tom vakuumu, zemlje poput Rusije i Turske preuzele su inicijativu, što dodatno komplicira političku situaciju. Ove države, prema Zovkovim riječima, nisu zainteresirane za stabilnost BiH, već imaju vlastite strateške ciljeve koji nisu nužno u skladu s potrebama zemlje.
Zovko ističe da je važno osigurati ustavnu zaštitu svih naroda unutar BiH, jer bez toga BiH neće moći funkcioniirati kao stabilna država. Smatra da je potrebno stvoriti okvir u kojem će svi narodi i građani biti jednaki i poštovani, što je osnovni preduvjet za prevenciju daljnje destabilizacije. Zovko također upozorava na činjenicu da su dosadašnji politički procesi u BiH samo produbljivali podjele, čime se stvorila „tempirana bomba“ koja može eksplodirati u bilo kojem trenutku ako se situacija ne riješi na pravi način.
S obzirom na sve ove izazove, Zovko naglašava važnost dijaloga i kompromisa među političkim akterima, jer bez njih BiH ne može napredovati. Ona također poziva međunarodnu zajednicu da preuzme odgovornost i počne ozbiljnije pristupati rješavanju pitanja u BiH, umjesto da dozvoljava da zemlja ostane u političkom limbu. Prema njenim riječima, EU mora prepoznati svoje propuste i prilagoditi svoj pristup kako bi pomogla BiH da se stabilizira i izbjegne nove krize.
Za kraj, Zovko zaključuje da će BiH, ako se ne poduzmu hitne mjere, ostati u krizi i nastavit će biti plodno tlo za vanjske utjecaje koji neće nužno raditi na njezinoj dobrobiti. Reforma Izbornog zakona je ključni korak za izbjegavanje daljnjeg destabiliziranja zemlje, a sve politike koje ne vode ka tom cilju mogu samo odgoditi neizbježnu eskalaciju. U tom kontekstu, ona poziva na hitnu reformu i povratak dijalogu koji bi omogućio normalizaciju političkog života u BiH.
Zovko je također ukazala na važnost odgovorne politike koja ne smije biti vođena samo stranačkim interesima, već mora imati dugoročni cilj – stabilnost i prosperitet cijele države. Naglasila je da trenutni politički trenutak zahtijeva promišljeno vođenje i održavanje ravnoteže između različitih naroda i etničkih grupa u zemlji. Prema njenim riječima, bez kompromisa i poštivanja temeljnih prava svih građana, BiH će ostati trajno podijeljena, a nepovjerenje između političkih aktera će samo rasti. Također, Zovko je istaknula da bi jedinstvo u političkim odlukama bilo moguće samo kroz reforme koje će omogućiti ravnomjernu zastupljenost i jednakost svih konstitutivnih naroda, a to uključuje i implementaciju Izbornog zakona koji će omogućiti fer i pravičan politički proces. U suprotnom, nastavak stagnacije mogao bi dovesti do daljnjih polarizacija u društvu, što bi samo otežalo pronalaženje dugoročnih rješenja za stabilnost BiH.
Uz reformu izbornog zakonodavstva, Zovko je također pozvala na proaktivnu diplomaciju EU, koja bi trebala imati ključnu ulogu u vođenju Bosne i Hercegovine ka stabilnosti. EU bi, prema njenim riječima, trebala biti prisutnija u regiji, ne samo kroz finansijsku pomoć, već i kroz konkretnu političku angažiranost koja bi pomogla u prevenciji eskalacije trenutne krize. Ovdje je naglašeno da BiH ne smije biti prepuštena geopolitičkim interesima drugih država, poput Rusije i Turske, koje koriste trenutnu nesigurnost za ostvarivanje vlastitih ciljeva, često na štetu interesa BiH. EU mora priznati da su svi ti procesi povezani i da ignoriranje unutrašnje političke krize u BiH može izazvati šire regionalne posljedice, što bi moglo imati negativan utjecaj na stabilnost Balkana u cjelini. Zovko poziva na hitno usmjeravanje političkih resursa prema stabilizaciji BiH, jer samo u takvom okruženju može doći do daljnjeg napretka na putu ka eurointegracijama, što je u interesu svih naroda unutar države.
