Nacionalna sigurnost pod Trumpovom administracijom: Nova strategija s fokusom na “America First”
U petak je administracija bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa objavila dokument koji redefinira strategiju nacionalne sigurnosti Sjedinjenih Država. Ovaj dokument, koji se temelji na politici “America First”, osmišljen je da naglasi prioritete u odnosu na različite regione svijeta. Na 33 stranice, iznesene su ključne tačke odnosa SAD-a sa Evropom, Latinskom Amerikom, Azijom, Bliskim Istokom i Afrikom, te se osvrće na izazove i mogućnosti koje se pred njom nalaze. Ova strategija se pojavila u trenutku kada su se globalni politički i ekonomski odnosi sve više komplicirali, a Sjedinjene Države su se suočavale s izazovima unutar i izvan svojih granica.
Evropa: Kritika i upozorenja
U dijelu koji se odnosi na Evropu, strategija sadrži oštre kritike trenutne situacije na kontinentu, posebice se osvrćući na fenomen imigracije. U dokumentu se navodi da Europa suočava sa “civilizacijskom erozijom”, uz naglasak na potencijalne izazove koji će se pojaviti u narednim decenijama. “Vjerovatnije je da će, najkasnije unutar nekoliko decenija, članice NATO-a postati pretežito neeuropske,” ističe se u ovom kontroverznom dokumentu. Ove tvrdnje su odjeknule među evropskim liderima, izazivajući brojne reakcije. Kritike su usmjerene prema prekomernom alarmizmu i insinuacijama o budućem razvoju NATO-a, a posebno u kontekstu trenutnih tenzija sa Rusijom.
Osim toga, dokument se dotiče i pitanja slobode govora i političke opozicije, navodeći da je potrebno poticati otpor unutar evropskih zemalja kako bi se suprotstavili rastućem uticaju krajnje desnice. Ovaj aspekt strategije ukazuje na promjene u društvenim kretanjima unutar Evrope, gdje se populizam sve više širi. Primjeri ovoga uključuju uspjehe političkih stranaka kao što su Alternative für Deutschland u Njemačkoj i Nacionalni front u Francuskoj, koji su izazvali tradicionalne političke elite i promijenili način na koji se vodi politika na kontinentu.
Latinska Amerika: Oživljavanje Monroeove doktrine
Kada je riječ o Latinskoj Americi, strategija predstavlja svojevrsno oživljavanje Monroeove doktrine iz 1823. godine, koja je postavila ovaj region isključivo u interesnu zonu Sjedinjenih Država. Prema ovom dokumentu, cilj je “obnoviti nadmoć SAD-a” u Latinskoj Americi, a svoju poziciju Američka administracija planira osnažiti putem stabilizacije vlada i upravljanja resursima. Ovakav pristup ima za cilj sprečavanje masovne migracije prema Sjedinjenim Državama, koja je tokom posljednjih godina postala sve veći problem.
U kontekstu ovih planova, strategija naglašava da će SAD onemogućiti bilo kojem protivniku, posebno Kini, da rasporedi vojne snage ili upravlja ključnom opremom u ovom regionu. Ovaj dio dokumenta dodatno ukazuje na rastuće tenzije između SAD-a i Kine, posebno u svjetlu ekonomskih i vojnih izazova koji se pojavljuju. U tom smislu, Trumpova administracija je trajno osudila kinesku ekspanziju u Latinskoj Americi, ističući da bi svaki pokušaj Kine da ojača svoj uticaj u ovom regionu mogao izazvati ozbiljne posljedice po sigurnost i stabilnost Sjedinjenih Država.
Azija: Fokus na ekonomsku ravnotežu
U analizi situacije u Aziji, dokument se fokusira na Kinu kao glavnog suparnika, ali također stavlja naglasak na ekonomske aspekte. “Ponovo ćemo uravnotežiti privredni odnos između Sjedinjenih Država i Kine,” navodi se, uz isticanje važnosti reciprociteta i pravičnosti u trgovinskim odnosima. Takav pristup ima za cilj obnovu ekonomske nezavisnosti Sjedinjenih Država, koja se u posljednje vrijeme sve više dovodi u pitanje. Naime, američki trgovinski deficit sa Kinom postao je jedan od ključnih tema u američkoj politici, a Trumpova administracija je često optuživala Kinu za nepoštene trgovačke prakse.
U okviru azijske politike, strategija se također osvrće na Tajvan, pozivajući se na očuvanje trenutnog stanja, ali također tražeći od saveznika poput Japana i Južne Koreje da pruže veću podršku odbrani ovog demokratskog otoka. Ovaj dio dokumenta ukazuje na promjenu u dinamici odnosa između SAD-a i Indije, gdje se očekuje veće angažovanje Indije u indopacifičkoj sigurnosti, što može imati dalekosežne posljedice za regionalnu stabilnost. Indija je, kao najveća demokratija na svijetu, postala ključni igrač u azijskom geopolitčkom pejzažu, a njena saradnja sa SAD-om u odbrambenim pitanjima može značiti promjenu u ravnoteži snaga u regionu.
Bliski Istok i Afrika: Smjer prema smanjenju prioriteta
U dokumentu koji se bavi Bliskim Istokom, primjetan je pomak od dosadašnjih politika koje su se usredotočavale na ovu regiju. Kada je riječ o američkom angažmanu, strategija sugerira da će Sjedinjene Države, jačanjem energetske neovisnosti, smanjiti svoju ovisnost o nafti iz arapskih zemalja. Iranski uticaj se također dovodi u pitanje, uz naglašavanje slabljenja tog režima kao posljedica američkih i izraelskih akcija. Ovakvo preusmjeravanje pažnje može značiti smanjenje vojne prisutnosti SAD-a u regionu i fokusiranje na bilateralne odnose umjesto na široke regionalne strategije.
Što se tiče Afrike, strategija se usmjerava na promjenu pristupa, naglašavajući potrebu za osiguravanjem esencijalnih resursa, umjesto slanja humanitarne pomoći. Ovaj pristup može značiti promjenu u prioritetima američke vanjske politike prema Africi, a potencijalno bi mogao imati značajne posljedice na sigurnosne i ekonomske aspekte u regionu. Kako bi osigurale svoje interese, Sjedinjene Države će se morati usredotočiti na jačanje partnerstava s afričkim zemljama, što bi moglo uključivati i strateške investicije u infrastrukturu i resurse.
Zaključak: Izazovi i prilike
Dokument o nacionalnoj sigurnosti koji je objavljen pod Trumpovom administracijom predstavlja značajnu promjenu u pristupu američke vanjske politike. S fokusom na “America First”, strategija naglašava izazove s kojima se Sjedinjene Države suočavaju na globalnoj sceni, kao i prilike za jačanje svog uticaja. Međutim, mnogi analitičari ukazuju na potencijalne rizike i posljedice koje ovakav pristup može donijeti, posebno u svjetlu sve većih tenzija između velikih sila i unutarnjih političkih previranja. U tom kontekstu, važno je napomenuti kako će se ova strategija razvijati u skladu s globalnim promjenama i kako će Sjedinjene Države reagovati na izazove koji se pojavljuju na svjetskoj sceni.
