Protesti protiv ponovnog uvođenja vojnog roka u Zagrebu
U subotu, 21. oktobra 2023. godine, na Trgu bana Jelačića u Zagrebu održan je veliki protest povodom najava o ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka. Ovaj događaj okupio je brojne građane, aktiviste i predstavnike raznih nevladinih organizacija koji su izražavali svoje neslaganje s takvom odlukom. Organizatori skupa, Centar za ekonomsko obrazovanje, istaknuli su kako je vojni rok nepravedan, nepotreban i da Hrvatska može ostvariti svoje sigurnosne ciljeve bez prisilnog regrutiranja. U središtu protesta bila su pitanja o suverenitetu građana i njihovim pravima, što je dodatno potaknulo rasprave o budućnosti vojne obaveze u zemlji.
Ova tema nije nova u Hrvatskoj. Naime, ideja o ponovnom uvođenju vojnog roka prisutna je u javnosti već neko vrijeme, posebno nakon povećanja međunarodnih napetosti. Prema riječima organizatora, većina građana, kao i većina saborskih zastupnika, nikada neće služiti vojni rok, što dodatno naglašava neodrživost takve odluke. “Hrvatska vojska zahtijeva samo 4.000 ročnika godišnje, što predstavlja svakog desetog vojnog obveznika”, rekli su oni. Ova izjava ukazuje na to da se koncept obaveznog vojnog roka može smatrati zastarjelim, posebno s obzirom na to da su Hrvatsku u Domovinskom ratu obranili dragovoljci. Sve to potiče na razmišljanje o tome kakvu vojsku zapravo želimo i kako je najbolje organizovati.
Pravni aspekti obaveznog vojnog roka
Organizatori skupa su također ukazali na pravne aspekte ovog pitanja, navodeći da je ustavom zabranjeno nametanje obaveza temeljenih na spolu. “Ustavom je zabranjeno uvoditi građanima vojnu obvezu na temelju njihovog spola, jednako kao što bi bilo zabranjeno ženama uvoditi obvezu služenja kao odgojiteljice u vrtiću”, poručili su. Ove tvrdnje izazvale su široku pažnju i otvorile diskusiju o ravnopravnosti spolova i ljudskim pravima u Hrvatskoj. U tom kontekstu, mnogi aktivisti su se zapitali kako se može zadržati ravnoteža između nacionalne sigurnosti i individualnih prava, te kako osigurati da svi građani, bez obzira na spol, imaju jednake mogućnosti i obaveze.
Protest je također uključivao i različite govore građana koji su iznijeli svoja lična iskustva i mišljenja o vojnom roku. Mnogi su naglasili kako bi se umjesto prisilnog vojnog roka trebali razvijati alternativni modeli služenja zajednici, kao što su volonterski programi ili civilna služba, koji bi omogućili mladima da doprinesu društvu bez potrebe za oružjem. Ovi modeli ne samo da bi omogućili mladima da razviju svoje vještine, već bi i doprinijeli jačanju zajednica kroz različite društvene projekte. Na primjer, neka od ovih inicijativa uključuju pružanje pomoći starijim osobama, angažman u zaštiti okoliša ili rad u lokalnim zajednicama, što bi sve moglo pozitivno utjecati na razvoj društva.
Reakcije javnosti i medija
Reakcije na proteste su bile podijeljene. Dok su mediji poput Index.hr prenosili informacije o demonstracijama i argumentima organizatora, neki su političari izrazili podršku uvođenju vojnog roka, ističući važnost nacionalne sigurnosti. Ova tema je pokrenula rasprave u društvu o tome kako se najbolje odgovoriti na sveprisutne sigurnosne izazove, a neki smatraju da bi vojska trebala biti jača, dok drugi smatraju da bi se resursi trebali ulagati u mirnodopske aktivnosti. Mnogi građani osjećaju da bi trebali imati pravo glasa kada je riječ o pitanjima koja direktno utiču na njihove živote i budućnost.
Kritičari ponovnog uvođenja vojnog roka upozoravaju da se ovakvi potezi mogu shvatiti kao povratak u prošlost, kada je militarizacija društva bila na vrhuncu. U tom kontekstu, protest na Trgu bana Jelačića odražavao je duboke društvene i političke podjele u Hrvatskoj. Mnogi smatraju da se umjesto vojnog roka, fokus treba staviti na izgradnju stabilnijih i konstruktivnijih odnosa unutar društva, kao i na jačanje međunarodnih saradnji koje bi mogle donijeti mir i sigurnost.
Budućnost vojnog roka u Hrvatskoj
Kako se situacija razvija, ostaje za vidjeti kakve će mjere vlada poduzeti u vezi s eventualnim uvođenjem vojnog roka. S obzirom na trenutne trendove i opresivne stavove prema vojnim obvezama, moguće je da će se postepeno raspravljati o alternativnim modelima koji bi zadovoljili potrebe sigurnosti, a istovremeno poštovali ljudska prava i slobode. Aktivisti i organizatori protesta će nastaviti pratiti situaciju i boriti se za svoja uvjerenja, nadajući se da će njihovi napori donijeti promjene.
U narednim mjesecima, očekuje se da će se o ovim pitanjima održavati daljnje rasprave, kako u parlamentu, tako i među građanima. Mnogi smatraju da je ključ u otvorenom dijalogu i uključivanju svih strana u proces donošenja odluka. U tom smislu, protesti kao što su oni na Trgu bana Jelačića postavljaju važna pitanja o demokraciji, pravima pojedinca i odgovornosti vlasti prema svojim građanima. U konačnici, budućnost vojnog roka u Hrvatskoj ne ovisi samo o političkim odlukama, već i o aktivnoj participaciji građana u procesima koji oblikuju njihovu budućnost.
