Politička scena Bosne i Hercegovine posljednjih dana dodatno je uzdrmana nakon što je Dragan Čović, lider HDZ-a BiH, u intervjuu za jedan hrvatski tjednik iznio niz izjava koje su, prema ocjeni mnogih, otvoreno usmjerene protiv ustavno-pravnog poretka zemlje. Njegove riječi izazvale su buru reakcija, među kojima se istakla i izjava Safeta Softića, delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Softić ne samo da je kritički analizirao Čovićeve tvrdnje, već ih je ocijenio kao dokaz da je Čović konačno skinuo rukavice i jasno se pozicionirao – na stranu Milorada Dodika.

U intervjuu koji je izazvao veliki odjek, Čović je fokus stavio na nekoliko ključnih stavova:

  • Krivicu za političku blokadu prebacio je isključivo na bošnjačke lidere iz Sarajeva.

  • Ignorisao je destabilizacijske poteze koje već mjesecima povlači Milorad Dodik.

  • Založio se za model tri federalne jedinice kao rješenje za unutrašnju stabilnost BiH.

Za Safeta Softića, ove izjave nisu bile iznenađenje, već, kako kaže, konačna potvrda Čovićeve političke strategije, koja se godinama pokušavala predstaviti kao umjerena i konstruktivna. On ističe da je sada postalo nedvosmisleno jasno – Čović više ne pokušava prikrivati svoj savez s Dodikom, liderom SNSD-a, koji aktivno radi na podrivanju bosanskohercegovačke državnosti.

Softić u svojoj izjavi za Hayat.ba analizira suštinu Čovićevog narativa. Napominje da predsjednik HDZ-a nigdje nije kritički osudio Dodikove radikalne poteze. Naprotiv, njegovo tumačenje situacije je u potpunosti usklađeno s Dodikovim opravdanjima. Po toj logici, sve što lider Republike Srpske čini u posljednje vrijeme – od prijetnji otcjepljenjem do usvajanja neustavnih zakona – zapravo je rezultat, prema Čoviću, nepravednog ponašanja Sarajeva.

Nekoliko izjava iz spornog intervjua posebno su uzburkale političku scenu:

  1. Za sve probleme u državi Čović optužuje Sarajevo, tvrdeći da ono nije bilo spremno na dogovor između tri konstitutivna naroda.

  2. Bošnjacima pripisuje protivljenje evropskim integracijama, dok Hrvate predstavlja kao jedine iskrene zagovornike članstva u EU.

  3. Srbima, kaže, svejedno je, implicirajući da ih ne zanima niti europski put niti stabilnost države.

  4. Podržava koncept tri federalne jedinice, čime, prema mnogim tumačenjima, zapravo podržava dalju fragmentaciju BiH.

Ono što dodatno zabrinjava Softića jeste činjenica da Čović ovim javnim istupom daje legitimitet Dodikovim potezima, čime ne samo da produbljuje krizu već i doprinosi razgradnji ionako krhkog političkog sistema. On naglašava kako je ovo prvi put da je Čović tako otvoreno stao uz Dodika, bez uobičajenih diplomatskih nijansi i ograda.

Softić posebno skreće pažnju na Čovićev prijedlog o tri federalne jedinice. Taj model, prema Softiću, predstavlja nastavak višegodišnje politike HDZ-a, koja teži etničkom preuređenju države. Uvjeren je da javnost u BiH ima pravo znati:

  • Kakav je stvarni dogovor postignut prilikom formiranja parlamentarne većine?

  • Šta je obećano HDZ-u u vezi sa Izbornim zakonom?

  • Koliku cijenu su druge stranke bile spremne platiti da bi osigurale Čovićevu podršku?

Po Softićevom mišljenju, odgovori na ova pitanja ključni su za razumijevanje trenutne političke dinamike. Ako se utvrdi da je postojala koordinacija s Dodikom u vezi ključnih političkih i pravnih pitanja, onda se – tvrdi on – više ne radi o taktičkom savezništvu, nego o otvorenom udaru na ustavni poredak BiH.

Na kraju, Softić izražava bojazan da je Bosna i Hercegovina suočena s koordiniranim djelovanjem političkih aktera koji ciljaju njeno slabljenje iznutra. Za Milorada Dodika sada je jasno da ima javnog i političkog saveznika u Draganu Čoviću, koji mu pruža ne samo političku podršku, već i retorički okvir za legitimizaciju njegovih destabilizirajućih aktivnosti.

Ova situacija dodatno komplicira ionako složene odnose među konstitutivnim narodima, ali i otežava proces evropskih integracija. Dok Čović tvrdi da Hrvati žele EU, a Bošnjaci navodno ne, stvarna prepreka evropskom putu BiH – kako zaključuje Softić – jeste politika etničkih podjela i savezništva s onima koji žele razbiti državu.

Zbog svega navedenog, Softić apelira na odgovornost političkih lidera i institucija da se ozbiljno pozabave izjavama koje imaju potencijal da dodatno destabilizuju zemlju. Samo kroz otvoren dijalog, transparentnost i istinsku posvećenost zajedničkom interesu svih građana, BiH može izaći iz trenutne krize i krenuti putem stabilnosti.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here