Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i osoba za kojom je raspisana potjernica od strane pravosuđa BiH, nedavno je uputio poziv na politički dijalog sa predstavnicima svih parlamentarnih stranaka u Bosni i Hercegovini. Iako se radi o formalnom pozivu za razgovor na temu uređenja odnosa u zemlji na osnovu Ustava BiH i Dejtonskog mirovnog sporazuma, reakcije političkih aktera jasno ukazuju da će ovaj sastanak, ukoliko se i održi, ostati ograničen na već uhodani krug Dodikovih političkih saveznika.
Dodik je sastanak najavio za 14. maj, u hotelu “Park” u Doboju, pozivajući se na zaključke sa nedavne sjednice Vijeća sigurnosti UN, gdje je, prema njegovim riječima, naglašeno da izlaz iz aktuelne političke krize treba da pronađu domaći lideri. Ovaj poziv, plasiran putem društvene mreže X, usmjeren je kako ka strankama vlasti tako i opoziciji na državnom nivou.
Međutim, već prvi odgovori iz političkog spektra BiH dali su naslutiti potpunu izolaciju ovog Dodikovog pokušaja. Reakcije su bile brze i direktne:
-
Elmedin Konaković, šef bh. diplomatije i lider Naroda i pravde (NiP), kategorično je odbio prisustvo, izjavivši da Dodik može razgovarati jedino s tužiocima i sudijama, ne sa političarima.
-
Stranka demokratske akcije (SDA) i Demokratska fronta (DF) također su istakle da ne vide smisao dijaloga sa osobom koja aktivno podriva institucije BiH.
-
Opozicione stranke iz Republike Srpske, koje su već ranije odbijale saradnju s Dodikom, i dalje drže isti stav.
-
Zanimljivo je da su autori novog sporazuma o saradnji iz FBiH, koji je potpisan između osam partija, taj dokument ponudili svima osim SNSD-u, što govori o stepenu nepovjerenja i političke distance prema Dodiku.
Kao rijetka iznimka ostaje HDZ BiH, koji još uvijek nije iznio stav povodom Dodikovog poziva, ali ni to ne uliva posebnu nadu u uspješnost planiranog sastanka.
U ovom kontekstu, Dodikov poziv se sve više čini kao pokušaj političkog marketinga i skretanja pažnje s pravnih problema, budući da je protiv njega pokrenut postupak, a međunarodna zajednica sve manje ima sluha za njegovu retoriku.
Ključni razlozi zbog kojih je sastanak u Doboju već unaprijed dočekan sa skepsom uključuju:
-
Narušen politički kredibilitet Milorada Dodika, usljed njegovih stalnih prijetnji secesijom i nepriznavanja institucija države.
-
Otvoreno ignorisanje ranijih pokušaja dijaloga, gdje je Dodik često koristio razgovore kao paravan za jačanje pozicija unutar entiteta.
-
Politički kontekst poziva, koji dolazi iz pravosudno kompromitovane pozicije, a ne iz realne namjere za dogovor.
-
Isključenje SNSD-a iz najnovijih inicijativa za političku saradnju na državnom nivou, što dodatno učvršćuje podjele.
“On čuje samo ono što želi – poziv na dijalog. Ali taj dijalog je upućen normalnim ljudima, ne osobama koje ruše ustavni poredak”, izjavio je Konaković, šaljući jasnu poruku da legitimnost političkog razgovora ne može dolaziti iz redova pravosudnih bjegunaca.
Dodikov pokušaj da predstavi sebe kao otvorenog lidera spremnog na kompromis više ne nailazi na prihvatanje ni kod međunarodne zajednice, ni kod domaće opozicije. Njegova izolacija je očigledna, a politički prostor za djelovanje se sve više sužava.
Ovakav razvoj situacije ukazuje na nekoliko ključnih tačaka:
-
Politička scena u BiH više ne prihvata jednostrane inicijative koje dolaze iz duboko kompromitovanih izvora.
-
Dijalog u BiH može biti autentičan samo ukoliko dolazi iz međusobnog povjerenja i institucionalnog poštovanja.
-
Bilo kakvi pokušaji Dodika da prikaže sebe kao žrtvu političkog progona, a ne kao uzrok institucionalne blokade, sve manje prolaze kod građana i političkih aktera.
U zaključku, najavljeni sastanak u Doboju je već unaprijed osuđen na političku nebitnost. Bez prisustva ključnih aktera sa državnog nivoa i opozicije, okupljanje će se svesti na još jedno zatvoreno savjetovanje unutar kruga vlasti Republike Srpske. Dok Dodik nastavlja s retoričkim apelima na dijalog, većina političkih partija u BiH jasno šalje poruku da ne žele učestvovati u igri čiji je jedini cilj očuvanje lične moći i izbjegavanje odgovornosti.
