Negiranje Genocida i Politizacija Srebrenice: Analiza Skupa u Beogradu
U savremenoj političkoj praksi, teme ratnih zločina i genocida često postaju predmet manipulacije i revizionizma. Ove teme, koje bi trebale biti tretirane s najvećim poštovanjem prema žrtvama i njihovim porodicama, nerijetko se koriste kao alat za političke borbe i manipulacije. Nedavna konferencija pod nazivom “Politizacija ratnog zločina u Srebrenici,” održana u Beogradu, predstavlja alarmantan primjer ovog fenomena. Ovaj skup, organizovan od strane Euroazijskog sigurnosnog foruma, izazvao je brojne kritike zbog očiglednog negiranja genocida koji se dogodio u Srebrenici tokom jula 1995. godine, kada je više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijeno.
Na ovoj konferenciji, učesnici su iznosili tvrdnje koje su u direktnoj suprotnosti s presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodnog suda pravde (ICJ). Ove institucije su jasno utvrdile da je u Srebrenici počinjen genocid, dok su organizatori skupa pokušali taj strašan događaj svesti na “ratni zločin”. Ova retorika ne samo da ponižava žrtve, već i dodatno polarizira društvo u Bosni i Hercegovini. Takav pristup ne samo da umanjuje težinu događaja, već i perpetuira bol i patnju preživjelih, koji se suočavaju s kontinuiranim negiranjem njihovih iskustava.
Revizionizam i Njegove Posljedice
Jedan od najistaknutijih govornika na konferenciji bio je Gideon Greif, izraelski historičar, poznat po svojim kontroverznim stavovima o Srebrenici. Njegova izjava da nije postojala “namjera uništenja” bošnjačkog naroda dolazi u suprotnost s brojnim presudama koje su dokumentovale sistematsko uništavanje i etničko čišćenje. Ovakva izjava predstavlja revizionizam, koji ne samo da preispituje utvrđene činjenice, već i ozbiljno ugrožava proces pomirenja. Upravo zbog ovih stavova, Njemačka je odlučila povući odluku o odlikovanju Greifa, čime se jasno pokazuje da se njegov pristup ne prihvata u međunarodnoj zajednici.

Na skupu su se mogli čuti i drugi političari i vojni zvaničnici, koji su tvrdili da teze o genocidu koriste političke sile Zapada kao alat protiv srpskog naroda. Ovakve izjave ne samo da su uvredljive za žrtve, već i dodatno otežavaju izgradnju međunacionalnog povjerenja. Ovaj vid politizacije traume iz prošlosti može biti opasan, jer se time otvoreno negira bol i patnja preživjelih, a istovremeno se produbljuju etničke podjele. Primjeri iz prošlosti pokazuju kako takva retorika može dovesti do destabilizacije cijelih društava, stvarajući atmosferu nepovjerenja i mržnje između različitih etničkih grupa.
Uticaj na Društvo i Mogućnost Pomirenja
U kontekstu ovakvih događaja, ključno pitanje ostaje kako dalje? Održavanje konferencija koje se bave negiranjem genocida ne doprinosi pomirenju, već stvara nove tenzije i sukobe. Istina o Srebrenici, koja je pravno, historijski i moralno utvrđena, ne bi trebala biti predmet političkih igara. S obzirom na to da se većina građana Bosne i Hercegovine sjeća stradanja svojih sunarodnika, ovakve izjave samo dodatno otežavaju proces iscjeljenja i izgradnje zajedničke budućnosti. Stoga je neophodno da se fokusiramo na obrazovanje i dijalog koji promoviraju istinu, a ne na propagandu koja pogoršava već postojeće rane.
Nažalost, tendencija da se negiraju zločini iz prošlosti nije samo problem u Srbiji, već i šire u regionu. Ovakvi sastanci često služe kao platforma za jačanje nacionalizma i ksenofobije, umjesto da promovišu dijalog i razumijevanje među narodima. U tom smislu, važno je da se edukacija i izvori informacija temelje na pouzdanim podacima i istini koju su utvrdili stručnjaci. Samo kroz edukaciju o stvarnim događajima možemo osigurati da se slični zločini ne ponove u budućnosti, a da se istovremeno izgrade mostovi između različitih zajednica.
Zaključak: Potreba za Istinom
Na kraju, negiranje genocida u Srebrenici predstavlja ne samo moralni, već i pravni problem. Svaki pokušaj da se relativizira istina predstavlja napad na dostojanstvo žrtava i opstrukciju procesa pomirenja. Važno je da se zajednica, kako na lokalnom tako i na međunarodnom nivou, ujedini u osudi ovakvih stavova i rada na izgradnji istinske istine i pravde. Samo kroz priznavanje onoga što se dogodilo možemo krenuti ka budućnosti koja je zasnovana na pomirenju i međusobnom poštovanju. Priznavanje istine o Srebrenici nije samo pitanje pravde za žrtve, već i ključ za izgradnju stabilne i mira punije društvene zajednice u Bosni i Hercegovini i šire.













