Ljubljana, 31. srpnja 2025. – Na prijedlog premijera Roberta Goloba slovenska je vlada jednoglasno usvojila uredbu koja zabranjuje izvoz, uvoz i tranzit svih vrsta oružja, streljiva i „dvostruko upotrebljive“ vojne opreme između Republike Slovenije i Države Izrael. Time je Slovenija postala prva članica Europske unije koja je, zbog rata u Gazi, uvela potpunu kontrolu i blokadu oružanih pošiljki prema izraelskoj strani.
Zašto baš sada?
Golob je već u lipnju, na marginama sastanka Europskog vijeća, upozorio da će Ljubljana djelovati „jednostrano“ ako EU do sredine srpnja ne postigne dogovor o zajedničkim sankcijama vezanim uz opsadu Gaze. Budući da u Bruxellesu nije postignut konsenzus – posebice zbog protivljenja Njemačke, Mađarske i Češke – Slovenija se odlučila na nacionalni embargo.
U obrazloženju odluke stoji kako „ljudi u Gazi umiru pod ruševinama i bez pristupa vodi, hrani i lijekovima; riječ je o svjesnom onemogućavanju osnovnih uvjeta za preživljavanje, što predstavlja flagrantno kršenje međunarodnog humanitarnog prava“.
Što mjera obuhvaća?
-
Potpunu zabranu izvoza svih kategorija vojne robe domaćih tvrtki prema Izraelu.
-
Zabranu tranzita stranih pošiljki oružja koje bi Sloveniju koristile kao koridor ka Izraelu.
-
Zabranu uvoza izraelskih sustava, streljiva i komponenti (uključujući bespilotne platforme i lasersku optiku).
-
Obvezu revizije svih važećih dozvola izdanih od 1. listopada 2023.
Ministarstvo obrane dobilo je rok od 15 dana da dostavi popis vrijednosti ugovora koji se stavljaju „na čekanje“ te da pokrene konzultacije s tvrtkama koje bi mogle tražiti odštetu.
Šira diplomatska slika
-
Persona non grata – Prije samo dva tjedna Ljubljana je proglasila izraelske ministre Itamara Ben-Gvira i Bezalela Smotricha nepoželjnima zbog „poticanja nasilja nad civilima u Gazi“.
-
Priznanje Palestine – Slovenija je u lipnju 2024. priznala Državu Palestinu, pridruživši se Španjolskoj, Irskoj i Malti.
-
Suradnja s Madridom i Dublinom – Vlade u Madridu i Dublinu pozdravile su embargo te najavile zajedničku inicijativu za suspenziju Sporazuma o pridruživanju EU–Izrael, dok je Berlin odluku nazvao „nacionalnim pravom, ali ne i poželjnim signalom jedinstva“.
Reakcije iz Izraela
Anonimni dužnosnik izraelskog Ministarstva obrane ocijenio je embargo „beznačajnim za izraelske oružane kapacitete“ te ga nazvao „čistim politiziranjem“, podsjetivši da Slovenija u posljednjih pet godina čini manje od 0,2 % izraelskog uvoza oružja.
Što slijedi?
Golobova vlada najavila je „dodatne nacionalne mjere“ protiv izraelske vlade – moguće ograničenje istraživačke suradnje u obrambenim tehnologijama i reviziju ulaganja državnih fondova u izraelske kompanije koje posluju na okupiranim teritorijima. Detalji se očekuju do kraja kolovoza.
Istodobno, nevladine organizacije za ljudska prava u Ljubljani pozdravljaju „pionirski potez“ i pozivaju ostale članice EU da slijede primjer. Analitičari smatraju da bi embargo mogao pokrenuti domino-efekt među državama poput Irske i Belgije, ali i dodatno zaoštriti raspravu unutar NATO-a, gdje Izrael ima status partnera prenosi dijasporainfo.net
