U jeku političkih dešavanja na Balkanu i uoči važnih energetskih odluka, pažnja američke političke javnosti usmjerena je na novu kandidatkinju za ambasadoricu u Hrvatskoj – Nicole McGraw, osobu blisku Donaldu Trumpu, poznatu po angažmanu u oblasti umjetnosti, filantropije i poslovanja. Njeno imenovanje pokrenulo je niz reakcija, naročito nakon saslušanja pred Odborom za vanjsku politiku Senata SAD-a, gdje je izložila svoje viđenje buduće diplomatske misije u Zagrebu. Iako je u središtu svog obraćanja naglasila važnost jačanja odnosa između Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država, njen istup nije prošao bez izazovnih pitanja, pa ni bez osvrtanja na regionalne političke tenzije.
Tokom petominutnog izlaganja, McGraw je jasno podcrtala nekoliko ključnih ciljeva koje bi, ako bude potvrđena, željela ostvariti tokom svog mandata. Ekonomska saradnja, kao i sigurnost američkih građana u Hrvatskoj, istaknuti su kao prioriteti, dok su njeni planovi uključivali i unapređenje američke prisutnosti u jugoistočnoj Evropi kroz konkretne projekte. Kao što je rekla, Hrvatska za SAD ima strateški značaj, naročito zbog energetskih projekata poput Južne plinske interkonekcije, koja ima potencijal da poveže BiH sa LNG terminalom na Krku. Međutim, ovaj infrastrukturni poduhvat trenutno je zaustavljen, i to – kako je ukazano tokom saslušanja – zbog političkih blokada koje dolaze iz HDZ-a BiH i koje se direktno vezuju uz Dragana Čovića.
Upravo je ovo pitanje, koje se tiče Čovićevih poteza i njegovog uticaja na energetske procese u regiji, izazvalo najveću pažnju na saslušanju. Demokratska senatorica Jeanne Shaheen postavila je direktno i politički osjetljivo pitanje McGraw:
-
„Planirate li sankcije protiv Dragana Čovića ako nastavi s blokadom Južne plinske interkonekcije?“
Na to je McGraw odgovorila vrlo diplomatski, ističući da kao osoba koja još uvijek ne obnaša službenu funkciju, nema pristup potrebnim dokumentima, ali da će nakon konsultacija sa stručnim službama dostaviti pisani odgovor Odboru. Time je, barem za sada, izbjegla konkretan stav po pitanju potencijalnih sankcija, ali je ostavila prostora za kasniju reakciju.
McGraw je još jednom naglasila nekoliko važnih tačaka svoje buduće agende u Hrvatskoj:
-
Modernizacija vojne i civilne infrastrukture;
-
Razvoj luka i telekomunikacija;
-
Otvaranje prilika za američke kompanije;
-
Kulturna razmjena i promicanje američkih vrijednosti u jugoistočnoj Evropi.
Zanimljivo je da McGraw, iako predložena za značajnu diplomatsku poziciju, nije karijerna diplomatkinja. Umjesto toga, dolazi iz svijeta umjetnosti i biznisa, što je posebno istaknuto u uvodu njenog obraćanja. Predstavila se kao kolekcionarka umjetnina i aktivistkinja, te je izrazila želju da doprinese kulturnom povezivanju dviju država. Njeno pojavljivanje pred senatskim odborom desilo se zajedno sa kandidatima za ambasadore u Čileu i Vatikanu, što jasno pokazuje da se nova američka administracija trudi popuniti ključne diplomatske pozicije širom svijeta uoči potencijalnih geopolitičkih previranja.
McGraw je takođe istakla da će se zalagati za “američko vodstvo” na Balkanu, što implicira snažnije prisustvo i aktivniju ulogu SAD-a u rješavanju političkih i energetskih pitanja u regiji. Povećano prisustvo američke diplomatije u Hrvatskoj i susjedstvu očito je strateški potez koji ima za cilj suzbijanje ruskog i kineskog utjecaja, posebno u sektoru energetike, gdje se Balkan već godinama nalazi u zoni rivalstva velikih sila.
Saslušanje je završeno bez iznenađenja u vezi s njenim ličnim kvalifikacijama, ali uz ostavljenu mogućnost da bi sporna pitanja, poput uloge Dragana Čovića, mogla postati jedna od ključnih tema u njenom budućem radu. Iako se nije direktno izjasnila o sankcijama, njena spremnost da dodatno razmotri slučaj ukazuje na određenu fleksibilnost i političku pragmatičnost.
S obzirom na trenutnu regionalnu klimu i složene odnose unutar BiH, ali i među susjedima, jasno je da nova ambasadorica – ukoliko bude potvrđena – neće imati nimalo lak zadatak. Pred njom su brojni izazovi, među kojima je i balansiranje između američkih interesa, evropskih integracija zemalja Balkana i sve prisutnije energetske politike koja je postala srž međunarodnih odnosa.
Zaključno, iako McGraw još uvijek čeka potvrdu Senata, njen nastup pred odborom pokazao je da se svjesno upušta u jednu od najosjetljivijih diplomatskih misija u regiji. S obzirom na njen politički background i bliskost s Trumpovom administracijom, ostaje da se vidi hoće li u praksi uspjeti spojiti svoj neformalni stil i političku funkciju na način koji će donijeti konkretnu korist i stabilnost u odnosima SAD-a i Hrvatske.
