Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo je odluku koja je izazvala brojne reakcije u javnosti – dodijelivši državljanstvo književniku Blagoji Bakoviću. Odluka je donesena na osnovu preporuke Vlade entiteta Republika Srpska, koja je Bakovića okarakterisala kao osobu “od naročite koristi za BiH u oblasti kulture”. Ministarstvo civilnih poslova potvrdilo je ovu informaciju, a dokumentaciju je objavio portal Detektor.
Međutim, ono što nije zabilježeno u zvaničnim saopćenjima jesu raniji javni istupi Bakovića, koji je 2013. i 2014. godine nastupao na skupovima podrške Vojislavu Šešelju – lideru Srpske radikalne stranke i pravosnažno osuđenom ratnom zločincu. Na događajima pod nazivom “Sloboda Šešelju” i “Oslobodite Šešelja”, Baković je govorio i recitovao poeziju posvećenu upravo tom čovjeku, u trenucima dok je Šešelj bio pritvoren u Hagu.
“Sve dok postoji i najmanje sjeme slobode među srpskim narodom, ne smijemo odustati”, izjavio je tada, hvaleći Šešeljevu ulogu i prikazujući ga kao simbol otpora.
Iako se Baković danas ograđuje od Šešeljeve ideologije i tvrdi da nikada nije bio član Srpske radikalne stranke, činjenice govore o njegovoj javnoj podršci. On navodi da je isključivo branio “pravo na suđenje” i dodaje da bi učestvovao na sličnim skupovima i da se radilo o pripadnicima drugih naroda. Ipak, njegov angažman u politički osjetljivim momentima, uz veličanje figure koja je simbol mržnje i podjela u BiH, ne može se tek tako zanemariti.
Podsjećamo, Vojislav Šešelj je 2018. godine pravosnažno osuđen na 10 godina zatvora zbog ratnog zločina nad Hrvatima u Hrtkovcima. Dodatno, u toku je postupak koji se vodi pred pravosuđem Srbije zbog kršenja sudskih naloga u vezi sa zaštitom svjedoka.
Reakcije na odluku o dodjeli državljanstva nisu izostale. Dr. Hikmet Karčić, naučni saradnik sa Univerziteta u Sarajevu, upozorava da se ovom odlukom šalje krajnje negativna poruka žrtvama:
“Čak i kada su formalni uvjeti ispunjeni, moralni i etički aspekti trebaju biti odlučujući. Da li je neko mogao to zaustaviti – vrlo vjerovatno da jeste.”
U državi u kojoj su rane rata još uvijek duboke, ovakvi potezi institucija dodatno produbljuju nepovjerenje i povrijeđuju sjećanje na žrtve. Odluka Vijeća ministara BiH da književniku s ovakvom prošlošću dodijeli državljanstvo ostaje upitna – ne samo iz političke, već i iz duboko humane perspektive prenosi hayat
