U najnovijim dešavanjima u Republici Srpskoj, ministar unutrašnjih poslova, Siniša Karan, izdao je naredbu kojom se privremeno zabranjuje saobraćaj na određenim dionicama magistralnih puteva. Ova mjera će biti na snazi 27. aprila, povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu, Donjoj Gradini. Cilj ove odluke je omogućiti nesmetano održavanje događaja u znak sjećanja na žrtve, ali također dolazi u kontekstu šire političke i medijske dinamike unutar RS-a.
Zabrana saobraćaja će trajati od 6:00 do 18:00 sati na magistralnom putu na dionici Draksenić do granice BiH i Hrvatske, poznatijoj kao Jasenovac. Ova mjera se neće odnositi na vozila koja će organizovano prevoziti posjetioce koji dolaze na događaj. Slična zabrana na snazi će biti i za teretna vozila čija ukupna masa prelazi tri i pol tone, a to će trajati od ponoći do 18 sati. Putevi na kojima će biti primijenjena ova zabrana uključuju dionice između Kozarske Dubice i Kostajnice, Kozarske Dubice i Draksenića, kao i Draksenić i Bosansku Gradišku.
Ova zabrana saobraćaja nije samo obična preventivna mjera u cilju sigurnosti i organizacije događanja, već je i politički kontekst koji se tiče medijskog izvještavanja u RS-u. Režimski mediji u ovom bh. entitetu pokušavaju interpretirati ovu zabranu kao potvrdu samostalnosti RS-a, odnosno, izvještavaju o zabrani prometa na dionici koja vodi prema granici Republike Srpske i Hrvatske, sugerirajući time da je RS u određenim aspektima suverena, što je u suprotnosti s političkim stanjem u BiH.
Medijsko izvještavanje na ovu temu povuklo je i kritike jer neki tvrde da je prikazivanje ove zabrane kao mjere koja se odnosi na granicu između entiteta BiH i susjedne države u suštini pokušaj da se RS predstavi kao država. Takve interpretacije mogu izazvati dodatne političke napetosti, pogotovo u kontekstu trenutnih odnosa između entiteta i središnjih vlasti u Sarajevu.
S obzirom na kontekst u kojem se donosi ova odluka, važno je razumjeti kako politika i mediji u RS-u koriste ovakve situacije kako bi dodatno oblikovali javnu percepciju. Zabrana saobraćaja na određenim putnim dionicama može se posmatrati i kao sredstvo za jačanje identiteta RS-a i skretanje pažnje na određene istorijske događaje, dok istovremeno izaziva kontroverze u vezi s granicama političkih i institucionalnih nadležnosti unutar Bosne i Hercegovine.
U zaključku, iako je zabrana saobraćaja nametnuta u cilju omogućavanja nesmetanog obilježavanja važnog istorijskog dana, istovremeno izaziva političke diskusije koje nadmašuju samu funkciju preventivne mjere. U kontekstu ove zabrane, vidimo kako se politička situacija u BiH koristi za stvaranje medijskih narativa koji mogu imati dalekosežne posledice na unutrašnje odnose unutar zemlje. Ovakva politička dinamika svakako neće biti poslednja u nizu kontroverzi koje oblikuju bosanskohercegovačku političku scenu.
Kroz zabranu saobraćaja i medijsko izvještavanje o ovom događaju, Republika Srpska ponovo postavlja pitanje granica svojih nadležnosti i političkog identiteta unutar BiH. Odluka o zabrani prometa postaje simbolički čin koji podrazumijeva afirmaciju samostalnosti, iako u stvarnosti RS, kao entitet, nije potpuno suveren. U izvještajima medija pod kontrolom vlasti, često se pojavljuje naglasak na međudržavnu granicu, što može biti interpretirano kao pokušaj izgradnje narativa prema međunarodnoj zajednici da je RS samostalna politička jedinica, a ne dio složenog političkog sistema Bosne i Hercegovine. Ovaj pokušaj stvara duboke političke podjele, jer izvan RS-a, uključujući i samu centralnu vlast u Sarajevu, zabrana se vidi kao nepotrebna i politički motivirana. Istovremeno, unutrašnje političke struje unutar BiH, posebno one u Federaciji, gledaju na ovakve poteze kao na izazov za stabilnost zemlje i očuvanje njenog teritorijalnog integriteta.
Na kraju, sve ove odluke i izjave političara u RS-u povezane su s dugoročnim pitanjem političke budućnosti ove regije unutar BiH. Dok opozicija u RS-u, kao i međunarodni akteri, pozivaju na smanjenje utjecaja vanjskih faktora kao što je Ured visokog predstavnika (OHR), vlasti u RS-u i dalje tvrde da će se oduprijeti bilo kakvom spoljnopolitičkom utjecaju. Prijetnja sankcijama za neposlušne institucije u RS-u, kao i prijetnja neprovodivosti odluka poput ove zabrane saobraćaja, ukazuju na duboku političku polarizaciju unutar zemlje. Iako vlasti u RS-u pokušavaju minimizirati učinke visokog predstavnika i drugih međunarodnih faktora, politička nestabilnost i daljnje blokade na putu BiH ka EU pokreću pitanje kako će se ovaj politički entitet odnositi prema širem kontekstu regionalnih odnosa i kako će se razriješiti problematični međuentitetski odnosi koji prijete daljnjim podjelama unutar zemlje.
