U kontekstu nedavne pravne i političke tenzije u Bosni i Hercegovini, Sud BiH uputio je zvaničan zahtjev Interpolu za reviziju prethodne odluke kojom je odbijen prijedlog za raspisivanje crvene potjernice protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, i Nenada Stevandića, predsjednika Narodne skupštine RS. Ova odluka izazvala je žestoku reakciju kod Stevandića, koji je postupanje pravosudnih institucija ocijenio kao pokušaj potkopavanja međunarodno priznate istine o, kako tvrdi, politički motivisanom progonu.
Prema Stevandićevim riječima, domaće pravosuđe ne samo da osporava ono što on naziva „domaćom istinom“ o političkom gonjenju, već sada ide i korak dalje – pokušava dovesti u pitanje i „međunarodnu istinu“, kako je nazvao odluku Interpola. On smatra da Sud BiH djeluje izvan ustavnih okvira te se ponaša suprotno osnovnim demokratskim i pravnim principima, pokušavajući, prema njegovim riječima, da preokrene jasnoću situacije koju je Interpol već ocijenio kao političku, a ne krivičnu.
Podsjetimo, Interpol je još 2. aprila odlučio da ne udovolji zahtjevu iz Bosne i Hercegovine za izdavanje crvene potjernice protiv dvojice visokih političkih zvaničnika iz Republike Srpske. U toj odluci Interpol se pozvao na član 3. svog statuta, prema kojem je izričito zabranjeno miješanje u slučajeve koji imaju političku, vojnu, vjersku ili rasnu osnovu. Time je, u očima međunarodne policijske organizacije, potvrđeno da se navodi iz Bosne i Hercegovine odnose na ono što se može klasifikovati kao politički progon, a ne stvarna krivična odgovornost.
Stevandić ovu odluku vidi kao snažnu potvrdu onoga što godinama tvrdi – da se protiv rukovodstva RS vodi planski pravosudni rat koji ima cilj da delegitimizira političku volju srpskog naroda u BiH. Naglasio je da mu je neshvatljivo da se i pored toga, Sud BiH odlučuje na dodatni korak i traži reviziju već donesenog mišljenja Interpola, što on vidi kao nastavak institucionalnog pritiska i nepoštivanje međunarodnih mehanizama.
U ovoj situaciji, ključno je istaknuti nekoliko elemenata koji daju dodatnu dubinu cijelom slučaju:
-
Sud BiH osporava prethodnu procjenu Interpola, što otvara pitanje međusobnog povjerenja pravosudnih i sigurnosnih institucija.
-
Stevandić poziva na poštivanje međunarodnih presedana i upozorava na ono što vidi kao sistemsku diskriminaciju institucija Republike Srpske.
-
Interpol se poziva na princip političke neutralnosti, što dodatno komplikuje bilo kakve pokušaje uvođenja krivične dimenzije u ovakve sporove.
Cijeli slučaj odražava duboke podjele u političkom tkivu Bosne i Hercegovine, gdje se sve češće pravni postupci doživljavaju kao nastavak političke borbe drugim sredstvima. Pitanje crvene potjernice više nije samo pravno pitanje, već simbol šire borbe oko legitimiteta vlasti i nadležnosti između entitetskog i državnog nivoa.
Također, nije zanemariv ni ton kojim se politički akteri obraćaju javnosti. Stevandićeve izjave upućuju na duboko nepovjerenje prema državnim institucijama i osjećaj da se u BiH vodi borba ne samo za vlast, nego i za pravni okvir i tumačenje međunarodnih odnosa. On, naime, vjeruje da revizijom odluke Interpola Sud BiH pokušava da poništi ono što se, po njegovom mišljenju, već ustalilo kao međunarodno priznato stanovište.
Zaključno, ovaj događaj svjedoči o ozbiljnoj krizi povjerenja između ključnih aktera u političkom i pravosudnom sistemu Bosne i Hercegovine. Postavlja se pitanje: da li se putem sudskih procedura pokušava redefinisati politički balans u zemlji, ili se radi o legitimnom pravnom procesu koji teži provođenju zakona bez obzira na političke posljedice?
U svakom slučaju, jasno je da će revizija Interpolove odluke, ukoliko se prihvati, izazvati nove političke tenzije i dodatno zakomplicirati ionako krhke odnose unutar BiH. Upravo zato ova tema ne treba biti posmatrana isključivo kroz prizmu prava, već i kroz širi kontekst političke stabilnosti i međuentitetske saradnje.
Ova situacija, uzimajući u obzir njenu kompleksnost i simboličku težinu, ne ostavlja mnogo prostora za neutralnu interpretaciju – ona jasno pokazuje koliko su pravosuđe i politika u Bosni i Hercegovini međusobno isprepleteni. Dok Sud BiH nastoji opravdati svoje postupke kao zakonite i utemeljene na procedurama, politički akteri iz Republike Srpske to doživljavaju kao direktan napad na njihov legitimitet. U konačnici, sve ovo dodatno produbljuje nepovjerenje među institucijama i dodatno udaljava Bosnu i Hercegovinu od preko potrebnog institucionalnog konsenzusa i pravne stabilnosti.
