Napetosti u vezi sa pokušajem hapšenja Milorada Dodika dosegle su novi nivo nakon što je Agencija za istrage i zaštitu (SIPA) dostavila izvještaj Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. U tom dokumentu se ističe osnovana sumnja da je više osoba bilo uključeno u sprečavanje zakonitog postupanja policijskih službenika prilikom pokušaja privođenja Dodika, za kojim je prethodno raspisana centralna potjernica. Taj događaj, koji se zbio 23. aprila, pokrenuo je čitav niz pravno-političkih posljedica koje i dalje tresu temelje pravosudnog sistema i političkog ambijenta u BiH.
Prema saopćenju SIPA-e, predmetni izvještaj obuhvata više osoba identifikovanih kao počinioci dva konkretna krivična djela:
-
Sprječavanje službene osobe u vršenju službene radnje,
-
Pomoć učiniocu nakon počinjenog krivičnog djela.
Oba djela su propisana Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine, a navodno su izvršena u vezi sa incidentom koji se dogodio prilikom pokušaja hapšenja Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske. Prema onome što je dosad poznato, pomenute osobe su direktno ometale pripadnike SIPA-e tokom obavljanja njihovih službenih dužnosti, čime su, kako se navodi, prekršili zakon i stali na stranu osumnjičenog.
Pitanja i kontroverze ne prestaju ni s druge strane. Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske je, prema određenim informacijama koje kruže u medijima, podnijelo prijavu protiv sedam službenika SIPA-e. U toj prijavi se navodi da su pomenuti policajci pokušali protivpravno lišiti slobode Milorada Dodika, kao i da su navodno zloupotrijebili svoj položaj.
Međutim, SIPA je na te tvrdnje odgovorila izuzetno odlučno. Naveli su da nisu zvanično upoznati s postojanjem takvog izvještaja i izrazili sumnju u njegove navode. Štaviše, ukoliko se prijava pokaže kao istinita, SIPA je jasno dala do znanja da bi se u tom slučaju moglo raditi o dodatnim krivičnim djelima:
-
Lažno prijavljivanje,
-
Neizvršavanje odluke Ustavnog suda BiH i Suda BiH.
U saopćenju SIPA-e se dalje naglašava da će agencija u potpunosti stati iza svojih službenika, pružajući im svu potrebnu pravnu i institucionalnu podršku u okviru zakonitog postupanja. Time žele pokazati da neće dozvoliti da se pritisci ili pokušaji zastrašivanja obruše na službenike koji su djelovali u skladu sa zakonom.
Ovakav stav SIPA-e ukazuje na sve veću polarizaciju unutar bh. političkog i pravnog sistema. Djelovanje jedne državne institucije se otvoreno dovodi u pitanje od strane entitetskog ministarstva, što ukazuje na duboku disfunkcionalnost između nivoa vlasti. Ovakve tenzije dodatno podgrijavaju nepovjerenje među institucijama i stvaraju osjećaj da je pravna sigurnost u zemlji podložna političkim uticajima.
Važno je istaknuti nekoliko ključnih aspekata ove situacije:
-
Pokušaj hapšenja Dodika, vođe Republike Srpske, predstavljao je rijetku i veoma ozbiljnu pravnu akciju u trenutnom političkom kontekstu BiH.
-
Centralna potjernica izdata protiv njega znači da se sumnje na račun Dodika odnose na ozbiljna djela, zbog kojih se smatralo opravdanim njegovo hapšenje.
-
Otpor prilikom hapšenja, koji se sada pravno obrađuje, ukazuje na moguće postojanje mreže zaštite unutar sistema.
-
Kontrafile iz Republike Srpske, s optužbama na račun službenika SIPA-e, dodatno komplikuju čitav proces, jer se stvara slika paralelnih istina i pravnih interpretacija.
Sve ovo otvara niz pitanja o stanju vladavine prava u Bosni i Hercegovini, ali i o tome koliko je moguće sprovesti zakon kada je riječ o politički najmoćnijim akterima. Ako se dokaže da su pojedinci zaista svjesno opstruirali hapšenje, to bi moglo značiti ozbiljan udarac na institucionalni integritet. S druge strane, ako se dokaže da je SIPA prekoračila svoja ovlaštenja, cijeli slučaj bi mogao preći u zonu zloupotrebe vlasti, što dodatno ugrožava povjerenje građana u institucije.
Zemlja koja teži ka članstvu u Evropskoj uniji ne može sebi dozvoliti ovakav pravni haos. Jasno razgraničavanje nadležnosti, odlučno sprovođenje zakona i politička neutralnost institucija moraju biti imperativi. Bez njih, svaki pokušaj da se uspostavi funkcionalna i stabilna država ostaje samo prazna retorika.
SIPA-in izvještaj je tek početak pravne bitke koja će se vjerovatno voditi i na sudovima i u javnosti. Ključno pitanje ostaje – hoće li se istina utvrditi bez obzira na političke pritiske, i hoće li svi odgovorni – kako oni koji su ometali zakon, tako i eventualno oni koji su ga zloupotrijebili – biti pozvani na odgovornost?
