Izazovi u liječenju raka dojke u Bosni i Hercegovini

U Bosni i Hercegovini, rak dojke predstavlja jedan od najznačajnijih zdravstvenih problema s kojima se suočavaju žene. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, rak dojke je najčešći oblik maligne bolesti među ženama, a njegova učestalost i dalje raste. Ova situacija postavlja značajan teret ne samo na pacijentice, već i na zdravstveni sistem zemlje. Osim toga, pacijentice se suočavaju s brojnim preprekama koje otežavaju pristup adekvatnom liječenju, uključujući dugotrajne liste čekanja i ograničene terapijske opcije. U ovom članku istražit ćemo izazove s kojima se susreću oboljele žene i put ka poboljšanju postojećih sistema.

Prema informacijama iz Udruženja inovativnih proizvođača lijekova u Bosni i Hercegovini, izazovi u liječenju raka dojke utiču na ishode liječenja i kvalitetu života pacijentica. Dok su istraživanja i inovacije u medicini značajno unaprijedili mogućnosti preživljavanja, u praksi se često suočavamo s problemima koji ometaju pravovremeno i efikasno liječenje. Na primjer, u zemljama sa organiziranim zdravstvenim sistemima, petogodišnje stope preživljavanja za rak dojke dostižu i preko 90%, dok u BiH te brojke ostaju daleko iza očekivanih. U mnogim slučajevima, kasna dijagnostika i nedostatak informacija o simptomima bolesti dovode do teških posljedica za pacijentice.

Inovacije u liječenju raka

Od 1995. godine, Europska agencija za lijekove (EMA) odobrila je gotovo 200 novih lijekova protiv raka, što govori o napretku u ovom području. Međutim, dostupnost ovih inovativnih terapija varira širom Evrope, a razlike među zemljama su značajne. Uzimajući u obzir da su mnogi od ovih lijekova ključni za poboljšanje ishoda liječenja, situacija u Bosni i Hercegovini predstavlja ozbiljan izazov. Iako je smrtnost od raka u Evropi stagnirala na oko 1,3 do 1,4 miliona godišnje, mnogi pacijenti, uključujući one u Bosni i Hercegovini, nemaju jednake mogućnosti pristupa ovim naprednim tretmanima.

Najveći napredak u liječenju raka postignut je zahvaljujući ciljanim terapijama, imunoterapiji i molekularnoj dijagnostici. Ove inovacije omogućavaju preciznije liječenje koje je prilagođeno individualnim potrebama pacijenata. Nažalost, mnogi pacijenti u BiH još uvijek čekaju na prijem ovih tretmana zbog niza administrativnih i sistemskih prepreka. Na primjer, postupci odobravanja lijekova i terapija su često spori, a pacijenti su izloženi dodatnoj patnji dok čekaju na odobrenje potrebne terapije.

Posljedice dugih lista čekanja

Duge liste čekanja su jedan od ključnih problema u zdravstvu Bosne i Hercegovine. Često se desi da pacijentice čekaju mjesecima ili čak godinama na dijagnostičke pretrage, konsultacije sa specijalistima ili na samo liječenje. Ova situacija ne samo da povećava stres i anksioznost među pacijenticama, već također može dovesti do pogoršanja zdravstvenog stanja. U nekim slučajevima, odlaganje liječenja može rezultirati napredovanjem bolesti i smanjenjem šansi za uspješan ishod. Prema nekim procjenama, svaka dodatna godina čekanja može smanjiti šanse za preživljavanje za oko 10%. Ove brojke jasno ukazuju na ozbiljnost problema i potrebu za hitnim rješenjima.

Rješenja i preporuke

U Udruženju inovativnih proizvođača lijekova u BiH naglašavaju važnost ulaganja u istraživanja i razvoj, kao i osiguranje jednakog pristupa inovativnim terapijama za sve pacijentice. Samo pravovremenim uvođenjem naprednih terapija i dijagnostike, koje se primjenjuju širom Evropske unije i na globalnom nivou, moguće je smanjiti smrtnost i poboljšati ishode liječenja. Također, neophodno je raditi na reformama zdravstva koje će omogućiti brži i efikasniji pristup potrebnim uslugama. U praksi, to može značiti i unapređenje informatičkih sistema unutar zdravstvenih institucija kako bi se ubrzali procesi prijema pacijenata i obrade dokumenata.

Osim toga, potrebno je podići svijest o važnosti ranog otkrivanja raka dojke kroz edukacijske kampanje koje će informirati žene o simptomima, rizicima i važnosti redovnih pregleda. Ova vrsta prevencije može značajno smanjiti broj smrtnih slučajeva i poboljšati kvalitetu života pacijentica. U školama, na radnim mjestima, ali i putem medija, potrebno je pokrenuti inicijative koje će osnažiti žene da se redovno javljaju ljekarima i obavljaju preglede.

U konačnici, Bosna i Hercegovina mora raditi na jačanju svog zdravstvenog sistema kako bi se osiguralo da svaka žena ima pristup modernim metodama liječenja. Investicije u zdravstvo i inovacije su ključne za stvaranje održivog modela liječenja koji će omogućiti bolju budućnost za sve pacijentice u zemlji. Samo kroz zajednički rad institucija, nevladinih organizacija, i zajednice možemo postići značajne promjene koje će unaprijediti kvalitet života oboljelih od raka dojke.