Pripreme baltičkih država za moguću krizu
U svjetlu sve većih sigurnosnih prijetnji, Estonija, Latvija i Litvanija preduzimaju značajne mjere za pripremu svojih zemalja na eventualne krize izazvane ruskim vojnim aktivnostima. Ove tri baltičke države, koje su se suočile s poviješću ruske okupacije tokom Drugog svjetskog rata, izrađuju planove evakuacije kako bi reagovale na moguće masovne migracije stanovništva usled napada ili vojnih prijetnji iz Rusije. S obzirom na trenutnu situaciju, predviđa se da bi do 10% stanovništva, što odgovara približno 1,4 miliona ljudi, moglo biti smješteno u privremena skloništa.
Prema informacijama koje prenosi Reuters, ovi planovi su rezultat brige zbog **velikih vojnih troškova** Rusije, koji su se značajno povećali nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine. Baltičke države su svjesne da, usprkos ruskim tvrdnjama o miru, postoji rizik od potencijalne agresije koja bi mogla ugroziti njihovu suverenost. Na to su posebno upozoravali i NATO saveznici, koji su pozvani da pruže dodatnu podršku i resurse kako bi se osigurala sigurnost regije.
Pripreme za evakuaciju i zaštitu civilnog stanovništva
U pripremnim aktivnostima, baltičke države su dogovorile zajedničke strategije u oblasti civilne zaštite. Na sastanku održanom u svibnju, dogovorene su mjere koje uključuju identifikaciju skloništa, definisanje ruta za evakuaciju i uspostavljanje sabirnih centara. Renatas Pozela, voditelj litvanske vatrogasne službe, ističe da prijetnje mogu imati različite oblike, uključujući sabotaže i širenje dezinformacija koje bi mogle dovesti do masovnog bijega stanovništva. Osim toga, ove države su započele intenzivnu edukaciju građana o postupcima u kriznim situacijama, što uključuje simulacije evakuacije i obuku u prvoj pomoći.
Grad Kaunas u Litvaniji već ima planove za prihvat do 300.000 evakuiranih ljudi, koristeći različite javne prostore poput škola, sveučilišta i sportskih dvorana. Ovo je značajan korak u pripremi za krizne situacije, a slični planovi se razrađuju i u drugim gradovima, poput Vilniusa. U skladištima su već prikupljene osnovne potrepštine, a postoje i jasno definirane rute za zbrinjavanje ljudi u slučaju evakuacije. U Estoniji, vlasti su osigurale da se u svakom gradu uspostave centri za krizne situacije, koji će imati sve potrebne resurse kao što su voda, hrana, lijekovi i higijenske potrepštine.
Prijetnje i izazovi
Izazovi s kojima se baltičke države suočavaju su višestruki. Osim vojne prijetnje, razmatra se mogućnost povećanog broja migranata koji bi mogli doći u regiju, što dodatno opterećuje postojeće resurse. Stanovništvo, posebno u oblastima s većim postotkom ruskojezičnih manjina, može biti podložnije manipulacijama i dezinformacijama koje bi dodatno destabilizovale situaciju. U Narvi, gradu gdje se većinom nalaze ruskojezični građani, moglo bi se očekivati da će do dvije trećine stanovništva biti evakuirano u slučaju krize. Ove demografske karakteristike predstavljaju dodatni izazov za vlasti, koje nastoje osigurati jedinstvo i koheziju unutar društva u vremenima nestabilnosti.
Ove države se također suočavaju s izazovima vezanim za pristup granici sa Poljskom. Sukobi u regiji mogu otežati evakuaciju i povećati rizik od prekida komunikacija i transportnih mreža. U skladu s tim, već su uspostavljene strategije kako bi se civilima osigurao siguran prolaz, ali i kako bi vojska mogla nesmetano djelovati u kriznim situacijama. Ivar Mai, savjetnik za masovne evakuacije u estonskoj službi spašavanja, naglašava važnost pažljivog planiranja i predviđanja svih mogućih scenarija. Od ključne je važnosti da se uspostave i alternativne rute u slučaju pretrpanih ili zatvorenih glavnih komunikacijskih pravaca, što će omogućiti bržu i efikasniju evakuaciju.
Na kraju, priprema i planiranje evakuacije ne odnose se samo na fizičko zbrinjavanje ljudi, već i na psihološku podršku i osiguranje osnovnih životnih potreba. Baltičke države su svjesne da njihovo stanovništvo treba osjećati sigurnost i podršku u ovim teškim vremenima. Ove pripreme predstavljaju važan korak ka jačanju otpornosti društava na moguće krize, ali i ka očuvanju mira i stabilnosti u regiji. Psihološka podrška je od suštinskog značaja, a vlasti planiraju uključiti stručnjake za mentalno zdravlje u krizne centre, kako bi se građanima pružila potrebna podrška u momentima stresa i nesigurnosti. Također, kroz edukativne kampanje, stanovništvo se upoznaje s tehnikama suočavanja sa stresom i traumom, što će dodatno olakšati proces prilagodbe u slučaju krize.
