U Bosni i Hercegovini, tenzije na relaciji između pravosudnih institucija i političkih struktura ponovo su kulminirale u incidentu koji je gotovo prerastao u fizički sukob. Ovoga puta, u centru zbivanja našao se Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, čije je prisustvo na političkoj sceni već duže vrijeme predmet brojnih kontroverzi i pravnih sporova. Nedavni pokušaj njegovog privođenja od strane pripadnika Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), te odgovor Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS), doveo je do dramatične situacije u kojoj su zakon i politički interes došli u direktan sukob.
Prema navodima pravnih eksperata, čitava akcija djeluje kao formalno zadovoljenje pravnih procedura, a ne kao ozbiljan pokušaj izvršenja sudske naredbe. Profesor ustavnog prava Milan Blagojević ističe da je slanje svega trojice ovlaštenih službenika SIPE u tako osjetljivu i potencijalno rizičnu operaciju, naročito s obzirom na činjenicu da je zgrada Vlade RS udaljena svega 500 metara od sjedišta SIPE, izraz krajnje neozbiljnosti ili čak namjernog obesmišljavanja čitave operacije. S obzirom na političku težinu Milorada Dodika, ističe se da se u ovom slučaju moralo postupati s većom taktičkom i institucionalnom ozbiljnošću.
Međutim, stvar postaje još ozbiljnija kada se u obzir uzme reakcija MUP-a Republike Srpske, čiji su pripadnici fizički spriječili inspektore SIPE da izvrše službenu radnju. Prema Blagojevićevim riječima, riječ je o očitom krivičnom djelu — sprečavanju službenog lica u vršenju službene radnje, i to u težem obliku. Kazna za ovakvo djelo može iznositi od jedne pa sve do deset godina zatvora. Time se čitava situacija dodatno usložnjava, jer sada fokus nije samo na Dodiku, već i na pripadnicima MUP-a koji su svojom intervencijom direktno prekršili zakon.
Ovaj događaj ima dalekosežne posljedice koje nadilaze sam pravni okvir. Naime, politička dimenzija cijelog slučaja mogla bi biti čak i važnija od pravne. Analitičarka Tanja Topić upozorava da je problem u kadrovima koji već dvije decenije ulaze u pravosudne i policijske strukture isključivo po političkoj liniji. Takva praksa sistematski urušava vjerodostojnost institucija, čini ih taocima dnevne politike i onemogućava njihovo nezavisno i profesionalno funkcionisanje.
Upravo ovdje dolazimo do suštine trenutne krize: radi se o sukobu sistema vladavine prava s političkom stvarnošću u kojoj vladajuća struktura koristi sve resurse, uključujući i policiju, da zaštiti sopstvene interese. Činjenica da je Dodik osuđen, te da se njegovo privođenje nije moglo sprovesti bez ozbiljne institucionalne blokade, pokazuje do koje mjere je sistem pravosuđa u BiH ranjiv na politički pritisak.
Uprkos svemu, procedura nije završena. Kako nalaže zakonska praksa, SIPA je dužna da nakon svake akcije podnese detaljan izvještaj Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Sada je sve u rukama postupajućeg tužioca, koji bi trebao donijeti odluku o daljim koracima. Ovo otvara prostor za nekoliko mogućih scenarija:
-
Pokretanje disciplinskog ili krivičnog postupka protiv pripadnika MUP-a RS.
-
Pokušaj novog privođenja Dodika uz veći stepen logističke pripreme.
-
Institucionalna blokada, gdje se čeka politička odluka umjesto pravosudne.
Bez obzira na ishod, sistem BiH se ponovo pokazuje kao duboko disfunkcionalan, gdje formalno postoji vladavina prava, ali je njeno sprovođenje uslovljeno političkom voljom. Incident sa Dodikom samo je najnoviji primjer tog obrasca, ali ne i jedini. Kroz prethodne slučajeve već je postalo jasno da pravna država u BiH funkcioniše selektivno, a zakoni se primjenjuju – kada to odgovara centrima moći.
U kontekstu ovakve krize, posebno je važno zapitati se koliko još ovakvih situacija sistem može izdržati prije nego se uruši u potpunosti. Ako se službeni nalozi ne poštuju, ako policija djeluje po naređenju političara, a ne institucija države, onda su temelji pravne države ozbiljno narušeni. I ne samo to – povjerenje građana u institucije se nepovratno gubi, a to vodi ka opasnoj eroziji društvenog i političkog poretka.
Za sada ostaje da se vidi kako će Tužilaštvo reagovati, ali ono što je sigurno jeste da će ovaj događaj imati odjeke i u narednim sedmicama, kako u pravosudnim tako i u političkim krugovima. U zemlji u kojoj su institucije duboko ispolitizovane, a zakon selektivno primjenjivan, pravda i red postaju rijetki i neizvjesni resursi.
