Tragična Situacija u Pojasu Gaze: Humanitarna Kriza na Pragu
U svjetlu trenutnih dešavanja u Pojasu Gaze, situacija postaje sve alarmantnija. Prema izjavama zvaničnika Ujedinjenih nacija, žene u ovom području prisiljene su rađati na ulicama, usljed nedostatka osnovnih zdravstvenih usluga i medicinske pomoći. Ova teška situacija dolazi usred izraelskih vojnih operacija koje traju od oktobra 2023. godine, a koje su dovele do masovnog raseljavanja stanovništva. Portparol UN-a, Stephane Dujarric, na nedavnoj konferenciji za novinare istakao je kako je humanitarna kriza u Gazi dostigla kritičnu tačku.
Prema podacima Fonda Ujedinjenih nacija za stanovništvo (UNFPA), oko 23.000 žena u Gazi ostaje bez potrebne medicinske njege, a svake sedmice se bez stručne pomoći rađa otprilike 15 beba. Ovi podaci ukazuju na ozbiljan nedostatak osnovnih ljudskih prava i zdravstvenih usluga, što dodatno pogoršava situaciju. Dujarric je naglasio da se situacija na terenu pogoršava iz sata u sat, te da je hitna potreba za zaštitom civila postala imperativ. Svi ovi faktori doprinose osjećaju beznađa među stanovnicima, posebno onima koji su već bili pogođeni konfliktima u prošlosti.
Izrael je, prema Dujarricoj izjavi, još jednom naredio stanovnicima grada Gaze da napuste svoje domove u roku od 48 sati, preusmjeravajući ih prema jugu. Ova naredba dolazi usred aktuelnih sukoba i neprestanih napada, što dodatno komplikuje situaciju. Hiljade ljudi prisiljene su na bijeg, a putevi su preopterećeni, što stvara dodatne izazove za one koji traže sigurnost i sklonište. Dujarric je opisao situaciju kao izuzetno tešku, ističući da su ljudi gladni, a djeca traumatizovana. Nažalost, mnoga deca koja su odrasla u Gazi već su doživjela više traumatskih iskustava, a sada su suočena s novim strahotama.
Izvještaji sugeriraju da je između ponedjeljka i utorka skoro 40.000 ljudi raseljeno prema jugu, a od sredine augusta zabilježeno je oko 200.000 kretanja. UN-ovi partneri postavili su tri punkta podrške u južnim dijelovima Gaze kako bi pomogli onima koji su izgubili svoje domove, posebno razdvojenoj djeci i siročadi. Ova humanitarna pomoć je neophodna u trenutku kada se zdravstveni sustav u Gazi suočava sa kolapsom. Mnoge nevladine organizacije i humanitarne agencije bore se da pruže osnovne potrepštine kao što su hrana, voda i lijekovi, ali je pristup tim resursima često otežan zbog konflikta i blokada. Na terenu se često javljaju priče o hrabrosti volontera koji uprkos opasnostima pokušavaju pomoći najugroženijima.
Dujarric je također iznio zabrinjavajuće informacije o zdravstvenim uslugama u Gazi. Od početka sukoba, pogođeno je 80 medicinskih punktova i centara primarne zdravstvene zaštite, a čak 65 njih je van funkcije. Ova situacija dodatno otežava pružanje medicinske pomoći ženama i djeci, koji su među najugroženijim kategorijama stanovništva. U svjetlu ovih informacija, Dujarric je pozvao na hitnu potrebu za međunarodnom pomoći i zaštitom civila. Apelovao je na sve zemlje članice UN-a da se uključe i pruže podršku Gazi, kako bi se što prije uspostavila humanitarna koridora i omogućila dostava osnovnih potrepština.
Osim toga, Dujarric je istakao kako Izrael nastavlja opstruirati humanitarne operacije u Gazi. Jučer su otkazane ili odbijene dvije humanitarne akcije za prikupljanje hrane, što je dodatno pogoršalo situaciju. Zatvoren prelaz Zikim, koji je peti dan zaredom bio zatvoren, dodatno je otežao pristup humanitarnoj pomoći. Ovi događaji pokazuju koliko je situacija ozbiljna i koliko je potrebna međunarodna solidarnost i podrška kako bi se pomoglo narodu Gaze u ovim teškim vremenima. Preživjeli, koji su izgubili svoje domove, sada se bore s gubitkom svega što su imali, a mnogi od njih su ostali bez osnovnih životnih potrepština, kao što su hrana i voda.
Ovaj konflikt ne pogađa samo fizičku infrastrukturu već i mentalno zdravlje stanovništva. Strah, tuga i nesigurnost postali su svakodnevica za mnoge ljude koji žive u tom području. S obzirom na sveprisutne traume, posebno među djecom, važno je da se humanitarne i zdravstvene organizacije fokusiraju ne samo na fizičko, već i na mentalno zdravlje ovih ljudi. Obrazovne inicijative bi također mogle igrati ključnu ulogu u obnavljanju nade i vraćanju osjećaja normalnosti u životima onih koji su preživjeli ovu krizu.
