Napetosti u Gazi: Izraelske Vojske i Humanitarna Kriza
U posljednjim danima, situacija u Pojasu Gaze postala je izuzetno napeta, izazivajući zabrinutost širom svijeta. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu uputio je hitan apel građanima Gaze da napuste svoje domove, navodeći kako se pripremaju za veliku kopnenu operaciju. Ova najava uslijedila je nakon intenzivnih izraelskih bombardiranja, koja su uništila značajan broj zgrada, uključujući više od pedeset nebodera za koje se tvrdi da su korišteni od strane palestinskog pokreta Hamas. Ove akcije su dodatno pogoršale i onako tešku humanitarnu situaciju u ovom području.
Netanyahu je, govoreći iz bunkera vojnog štaba, izjavio: “Sve ovo je samo uvod za našu glavnu operaciju. Upozoravam stanovnike Gaze da napuste grad.” Ove riječi su izazvale dodatnu paniku među civilima, koji se već suočavaju s teškim humanitarnim uvjetima. U ponedjeljak, ministar odbrane Israel Katz zaprijetio je potpunim uništenjem Gaze ukoliko Hamas ne pristane na predaju oružja. Takve prijetnje su dodatno pogoršale ionako napetu situaciju u regiji, stvarajući osjećaj beznađa među stanovništvom koje je već dugo izloženo vojnim sukobima.
Humanitarna Kriza u Gazi
Pojase Gaze, koji se već godinama suočava s blokadom, dodatno je pogođen najnovijim vojnim akcijama. Prema podacima UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu, stanje gladi u Gazi je postalo katastrofalno. Mnoge porodice suočavaju se s teškom pothranjenošću, a smrtni slučajevi zbog gladi svakodnevno se povećavaju. Izraelska vlada negira te tvrdnje, tvrdeći da su njihove mjere usmjerene na sprečavanje Hamasa da kontrolira distribuciju hrane. Ipak, stvarnost na terenu pokazuje nešto sasvim drugo, gdje ljudi preživljavaju s minimalnim resursima i pomoć koja često ne stiže na vrijeme.
Prema izvještajima vlasti u Gazi, od 7. oktobra 2023. godine, u izraelskim vojnim napadima poginulo je više od 64.000 ljudi, među kojima su pretežno civili. Ova brojka dodatno ilustrira razmjere krize u kojoj se nalaze građani Gaze, gdje je nezaposlenost dosegnula alarmantnih 90%. Ministar ekonomije Palestinske nacionalne uprave, Mohammed al-Amour, izjavio je da je izraelska vojska uništila gotovo svu civilnu infrastrukturu, a obnova bi zahtijevala više od 50 milijardi dolara. Ove informacije ukazuju na dugotrajne posledice koje će ova situacija imati na generacije ljudi koji žive u Gazi.
Operacija ‘Gideonove kočije 2’
Prema informacijama iz vojnog kruga, operacija pod nazivom ‘Gideonove kočije 2’ je najavljena kao plan za preuzimanje kontrole nad Gazom i potpunu eliminaciju Hamasa. Premijer Netanyahu je najavio da će operacija trajati sve do 2026. godine, s ciljem stavljanja cijele enklave pod izraelsku kontrolu. Predviđeno je da se u operaciji angažuje do 130.000 rezervista tokom vrhunca manevara. Ove informacije ukazuju na ozbiljnost situacije i potencijalno dugotrajan konflikt koji bi mogao dodatno pogoršati humanitarnu krizu. U ovom kontekstu, važno je napomenuti da ovakvi vojni manevri često vode do dodatnih civilnih žrtava i humanitarnih katastrofa.
Reakcija Međunarodne Zajednice
Međunarodna zajednica, uključujući zemlje poput Egipta i Katara, osudila je vojne akcije Izraela i predložila primirje u trajanju od 60 dana. Ovaj prijedlog uključuje i oslobađanje polovine izraelskih talaca, koji su oteti 7. oktobra 2023. godine, u zamjenu za palestinske zatvorenike. Hamas je prihvatio ovu inicijativu, međutim, Tel Aviv još uvijek nije dao zvaničan odgovor, što dodatno produbljuje sumnje u mogućnost postizanja mirnog rješenja. Ovaj stade procesa zaustavilo je i daljnje iscrpljivanje civila i humanitarnih resursa u Gazi, gdje je i najmanji napor za postizanje primirja od vitalnog značaja.
U ovoj situaciji, važno je naglasiti da su civili ti koji najviše pate. Njihova svakodnevna borba za opstanak, uz stalne napade i humanitarnu krizu, zahtijeva hitnu pažnju i akciju međunarodnih organizacija. Osim toga, potrebna su hitna i konkretna rješenja kako bi se izbjegla daljnja eskalacija sukoba i kako bi se stanovnicima Gaze omogućio siguran povratak u normalan život. Bez sveobuhvatnog pristupa koji uključuje dijalog i pregovore, teško će se postići trajni mir i stabilnost u ovom regionu, koji je već duže vrijeme pogođen sukobima.
