U nedjelju, Milorad Dodik, čelnik bosanskih Srba i predsjednik Republike Srpske (RS), ponovno je izazvao uzburkanost izjavama na skupu koji se održao u okolici Banje Luke. Tom prilikom, Dodik je istaknuo važnost ne zaboravljanja zločina počinjenih od strane ustaša u Drugom svjetskom ratu, konkretno onih u okolici posavskog mjesta Draksenić 1942. godine. Također, naglasio je kako bi, da su ustaše danas na tom području, nastojali ponoviti svoja zla djela još “bestidnije i bez živog svjedoka”. Ove izjave, prema medijskim izvještajima, izazvale su brojne reakcije, ali su bile tek uvod u njegove daljnje političke poruke.
Dodik je iskoristio ovaj skup kako bi iznio svoje stavove u vezi s radom nevladinih organizacija u RS-u. Naime, on je optužio nevladine udruge za urotu protiv RS-a, a zatim najavio donošenje “rigoroznog” zakona koji bi regulirao njihov rad. Dodik je bio jasan u svom stavu, rekavši da će zakon biti oštar, a čak je sugerirao kako će se povući u slučaju da Europska unija (EU) bude protiv njega. Zakon koji predlaže ima za cilj ograničiti rad nevladinih organizacija koje, prema Dodiku, primaju sredstva iz inozemstva i djeluju protiv interesa RS-a.
Ovaj potez podsjeća na prijedlog zakona koji je ranije razmatran u Narodnoj skupštini RS-a, a koji je bio inspiriran ruskim modelom tretiranja organizacija koje financiraju strane zemlje. Naime, u tom zakonodavnom prijedlogu, nevladine organizacije bile bi označene kao “strani agenti”, što bi značajno ograničilo njihov rad u BiH. Međutim, nakon što je ovaj prijedlog naišao na oštre kritike, osobito iz EU-a, zakon je povučen iz procedure. Dodik sada najavljuje njegovu obnovu, ali s još oštrijim mjerama, bez obzira na moguće negativne posljedice po europski put BiH.
Uprkos kritikama, Dodik je jasno rekao da ga ne zanima mišljenje EU-a u vezi s tim zakonom, što dodatno pokazuje njegovu odlučnost u provođenju politike koja je u njegovom interesu. Istovremeno, optužio je “ološ” u BiH, koji, kako je rekao, koristi sredstva iz inozemstva, sugerirajući da takve organizacije treba spriječiti u njihovom djelovanju. Ove izjave govore o Dodikovoj strategiji političkog suprotstavljanja međunarodnoj zajednici i održavanju vlastite političke kontrole unutar RS-a.
Pored ovoga, Dodik je iskoristio priliku i kako bi ponovo izrazio svoju podršku predsjedniku Srbije, Aleksandru Vučiću, koji se suočava s prosvjedima u svojoj zemlji. Dodik je optužio studente koji sudjeluju u tim prosvjedima da destabiliziraju Srbiju u “trenucima kada joj je najpotrebniji jak predsjednik i vlada”. Ovaj stav samo je jedan od mnogih u kojima Dodik jasno pokazuje svoju orijentaciju prema Srbiji i želju za što čvršćim vezama između RS-a i Srbije.
On je pozvao vlasti u Srbiji da “što jače integriraju” RS, što je u skladu s deklaracijom tzv. svesrpskog sabora iz lipnja 2024. godine. Ova izjava dodatno je potaknula spekulacije o mogućem jačanju političkih i ekonomskih veza između RS-a i Srbije, ali i o njegovoj želji za stvaranjem snažnijeg političkog entiteta koji bi se mogao protiviti unutarnjim i vanjskim pritiscima.
U zaključku, Dodikove izjave odražavaju njegovu dosljednu politiku usmjerenosti na očuvanje političke autonomije RS-a, a istovremeno slanje jasnih poruka o njegovoj potpori Vučiću i njegovim stavovima prema EU i međunarodnoj zajednici. Njegova najava donošenja novog zakona koji bi ograničio rad nevladinih organizacija samo je posljednji u nizu poteza koji pokazuju njegovu želju za očuvanjem političkog identiteta RS-a i njegovih interesnih sfera. S obzirom na kontekst i trenutnu situaciju u BiH, jasno je da će se Dodikovi politički koraci i dalje pratiti s velikim interesovanjem, kako unutar zemlje, tako i na međunarodnoj sceni.
Na kraju, Dodikove politike i izjave nastavljaju izazivati podjele unutar BiH i u širem regionalnom kontekstu. Iako su mnogi njegovi potezi usmjereni na jačanje RS-a i njeno povezivanje sa Srbijom, oni također predstavljaju ozbiljan izazov za političku stabilnost zemlje i njen put prema EU. Povezivanje RS-a s politikama koje često zanemaruju međunarodne standarde i prava manjina moglo bi imati dugoročne posljedice po samu BiH. Dok Dodik i dalje traži načine za jačanje svoje pozicije unutar RS-a, pred BiH je ozbiljan izazov – kako uskladiti unutarnje političke interese s potrebom za izgradnjom funkcionalne i inkluzivne države koja će biti prihvaćena na međunarodnoj sceni.
hvala na čitanju!
