Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske (RS), ponovno je izazvao veliku pažnju svojim najavama na skupu održanom u okolici Banje Luke. Na ovom događaju, koji je obilježio sjećanje na zločine počinjene od strane ustaša nad Srbima kod Draksenića 1942. godine, Dodik je iznio niz kontroverznih izjava. U svom govoru, istaknuo je kako se ustaški zločini iz Drugog svjetskog rata nikada ne smiju zaboraviti niti oprostiti, naglašavajući uvjerenje da bi, da su ustaše danas na tom području, ponovili svoja djela još “bestidnije i bez živog svjedoka”. Ove izjave, iako povijesno osjetljive, bile su samo uvod u širu političku poruku koju je želio prenijeti.
Dodik je iskoristio ovaj skup i da bi najavio nove mjere koje bi trebale ograničiti rad nevladinih organizacija u RS-u. On je tvrdo istaknuo kako smatra da su te organizacije na neki način umiješane u “urotu” protiv Republike Srpske. Kao opravdanje za ove tvrdnje, Dodik je naveo činjenicu da nova administracija predsjednika SAD-a, Donalda Trumpa, revidira financiranje nevladinih organizacija širom svijeta, što je, prema njegovim riječima, signal da takve organizacije često rade u interesu stranih sila, a ne u interesu BiH. Zbog toga je najavio donošenje “rigoroznog” zakona koji bi regulirao rad tih organizacija i omogućio jaču kontrolu nad njihovim djelovanjem. Ovaj zakon trebao bi biti uskoro upućen na razmatranje u entitetskom parlamentu.
Ovaj prijedlog nije prvi put da je Dodik pokušao ograničiti rad nevladinih organizacija. Naime, Narodna skupština RS-a već je ranije razmatrala prijedlog zakona po kojem bi te organizacije bile tretirane poput “stranih agenata“, prema sličnim modelima koji se primjenjuju u Rusiji. Međutim, taj zakon je povučen nakon žestokih kritika, prvenstveno iz Europske unije, koja je upozorila na negativne posljedice po demokratske slobode. Sada, Dodik najavljuje još oštriji prijedlog, naglašavajući da ga nije briga hoće li ovo dovesti do blokade europskog puta BiH. On je jasno izjavio: “Ne zanima nas mišljenje EU-a o tome. Ako je to prekid europskog puta, u redu.” Ova izjava samo dodatno potvrđuje njegovu orijentaciju prema suverenističkim politikama, koje nisu usklađene s europskim standardima.
Dodik je u svom govoru također spomenuo kako je BiH “puna ološa” koji, prema njegovim riječima, koristi sredstva iz inozemstva kako bi destabilizirao unutarnju političku situaciju. Prema njegovim tvrdnjama, takve organizacije trebaju biti zaustavljene i onemogućene u svom djelovanju. Ovo pokazuje njegovu čvrstu odlučnost da smanji utjecaj međunarodnih organizacija u BiH, dok istovremeno jača vlastitu političku poziciju unutar RS-a.
U istom govoru, Dodik je ponovo izrazio svoju potporu predsjedniku Srbije, Aleksandru Vučiću, koji se suočava s masovnim prosvjedima diljem svoje zemlje. Dodik je, naime, optužio studente koji sudjeluju u tim prosvjedima da svojim postupcima destabiliziraju Srbiju, tvrdeći kako to dolazi u trenutku kada zemlji treba stabilna i jaka vlada. Ove izjave jasno pokazuju Dodikovu politiku potpore Vučiću, koju je ponovio u trenutku kada je situacija u Srbiji politički napeta. Dodik je također apelirao na vlasti u Srbiji da “što jače integriraju” RS u okvir šire svesrpske ideje, što je u skladu s deklaracijom tzv. svesrpskog sabora iz lipnja 2024. godine. Ova izjava jasno ukazuje na Dodikovu želju za daljnjim povezivanjem RS-a i Srbije, čime bi se mogla stvoriti čvršća politička veza između ova dva entiteta.
Ove Dodikove izjave ne samo da izazivaju kontroverze unutar BiH, nego i u širem regionalnom kontekstu, jer jačaju percepciju o sve većem političkom okretanju prema Srbiji. Također, njegova politika prema nevladinim organizacijama i EU-u odražava čvrst stav protiv stranih utjecaja, dok istovremeno promovira daljnje političko jačanje RS-a. Iako takav pristup može imati unutarnju političku podršku, njegova suprotnost s europskim normama i načelima može dovesti do ozbiljnih problema za BiH na međunarodnoj sceni.
Zaključno, Dodikove izjave i planovi za zakonodavne promjene koje bi ograničile rad nevladinih organizacija samo su dio šire političke slike u kojoj je njegov cilj osigurati autonomiju i jačanje pozicije RS-a, dok istovremeno pokazuje otvorenu podršku Vučiću i Srbiji. Iako mu mnoge politike mogu donijeti unutarnju političku stabilnost, suočit će se s izazovima u međunarodnim odnosima i procesu pristupanja EU-u. BiH i dalje stoji pred velikim pitanjima o svojoj unutarnjoj stabilnosti i međunarodnoj orijentaciji, a Dodikove strategije svakako će oblikovati budućnost zemlje.
