Nakon što je sjednica Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, koju su tražili poslanici opozicije, otkazana, uslijedile su burne izjave među parlamentaricima. Poslanik SDA Salko Zildžić ostao je tijekom obraćanja poslanika SDP-a Damira Mašića, što je rezultiralo međusobnim optužbama i iznošenjem podataka o broju zaposlenih, uz spominjanje Vlade Fadila Novalića. Mašić je iznio zvanične podatke o broju zaposlenih u prva tri mjeseca ove godine, dok je Zildžić optužio Mašića za neistine i pozvao ga da bude dosljedan u svojim tvrdnjama. Rasprava je eskalirala kada je Zildžić spomenuo da je Mašić ranije često pitao gdje je premijer Novalić, sugerirajući da sada, kada su na vlasti, ne postavljaju ista pitanja. Ova situacija dodatno je pogoršana odbijanjem premijera Nermina Nikšića da prisustvuje sjednici, što je izazvalo dodatne kritike opozicije.
U međuvremenu, na političkoj sceni Federacije BiH pojavila se nova afera koja je dodatno uzburkala javnost. Naime, američka firma Regulus Global, suvlasnik trećine dionica vojne fabrike “Pretis” u Vogošći, podnijela je tužbu protiv entiteta Federacije BiH, tražeći stotine miliona KM odštete. Ova tužba uslijedila je nakon niza neuspjelih pokušaja dogovora s Vladom FBiH, a “kap koja je prelila čašu” bila je odbijenica federalnog premijera Nermina Nikšića da se sastane s predstavnicima Regulusa u Vašingtonu. Umjesto njega, sastanku je prisustvovao ministar industrije i energetike Vedran Lakić, kojem su predstavnici Regulusa izložili svoje optužbe. Među njima su tvrdnje o netransparentnom radu direktorice Pretisa, odbijanju dostave dokumentacije o financijama i ugovorima, te nezakonitim prodajama projektila ispod tržišne cijene. Regulus također sumnja u pronevjeru novca i zahtijeva istražne radnje. Ova situacija dodatno je pogoršana kada je Vlada FBiH, unatoč protivljenju Regulusa, produžila mandat v.d. direktorice Almire Zulić Burek, što je izazvalo dodatne optužbe za netransparentnost i nezakonitost u poslovanju fabrike.
Ove dvije situacije ilustriraju duboke političke podjele i nesuglasice unutar vlasti Federacije BiH. Dok se političari međusobno optužuju za neistine i netransparentnost, javnost ostaje zabrinuta zbog neefikasnosti i nesposobnosti vlasti da riješe ključna pitanja. Ove afere također imaju međunarodne reperkusije, jer uključuju strane investitore i mogu utjecati na odnose Federacije BiH s međunarodnim partnerima. Ukoliko se ne poduzmu odgovarajuće mjere za rješavanje ovih problema, postoji opasnost od daljnje političke nestabilnosti i smanjenja povjerenja građana u institucije vlasti.
Uz sve aktuelne tenzije na političkoj sceni Federacije BiH, dodatni problemi koji se reflektuju kroz međunarodne tužbe i unutrašnje političke prepirke jasno ukazuju na ozbiljnu krizu povjerenja između ključnih aktera vlasti, ali i između vlasti i stranih investitora. Regulus Global, kao respektabilna američka firma sa značajnim interesima u proizvodnji vojne opreme, ne samo da je formalno pokrenuo pravni postupak u Sjedinjenim Američkim Državama, već je – što je posebno alarmantno – direktno upozorio na moguće posljedice po bilateralne odnose između SAD-a i BiH. Ovakav razvoj događaja otvara niz ozbiljnih pitanja: da li Federacija BiH ima jasan mehanizam zaštite stranih investicija, kako se tretiraju suvlasnici u mješovitim kompanijama, i zašto se ignoriraju dogovoreni principi sa strateškim partnerima. Regulus je otvoreno poručio da je “stalni nedostatak saradnje” glavni razlog njihovih postupaka, što šalje poruku međunarodnim investitorima da BiH trenutno nije sigurno tlo za poslovanje. Takav imidž, u trenutku kada se svjetski poredak mijenja i kada se traže pouzdani partneri za industrije poput vojne, može imati dugoročno negativne efekte po cjelokupnu ekonomsku stabilnost zemlje.
S druge strane, domaća politička scena i dalje je opterećena beskonačnim političkim obračunima, kao što je to bio slučaj sa burnom razmjenom između Damira Mašića iz SDP-a i Salka Zildžića iz SDA. Njihova rasprava nije bila samo primjer međustranačkog animoziteta, već i pokazatelj dubokih razlika u interpretaciji ključnih ekonomskih pokazatelja. Dok Mašić pokušava braniti aktuelnu vladu iznošenjem podataka o rastu zaposlenosti i smanjenju fiskalnih opterećenja, Zildžić te brojke naziva “neistinom” i podsjeća na pokušaje prethodne vlade, predvođene Fadilom Novalićem, da uvede sistemske reforme koje su navodno bile zaustavljene zbog političke nestabilnosti. Paradoksalno, iako su sadašnje vlasti uspjele progurati određene mjere, kao što je smanjenje stope doprinosa, one i dalje ne uspijevaju pridobiti povjerenje ni opozicije ni dijela javnosti. Ovakva atmosfera povremenih uspjeha i stalnog osporavanja dodatno podriva efikasnost institucija i gura Parlament Federacije u začarani krug debata koje se ne završavaju konkretnim rezultatima. U konačnici, građani ostaju uskraćeni za suštinska rješenja, dok se politička retorika sve više udaljava od svakodnevnih problema ljudi.
