Bivša ministrica vanjskih poslova Hrvatske, Vesna Pusić, nedavno je gostovala u emisiji Vide TV, gdje je izložila svoje stavove o trenutnim globalnim i europskim političkim pitanjima. U razgovoru je Pusić iznijela pesimističke prognoze o budućnosti Europske unije i svijeta uopće, naglašavajući da je sigurnost EU ugrožena te da je mogućnost njezinog opstanka u velikoj mjeri neizvjesna.
Pusić smatra da svijet ulazi u novo doba koje će biti obilježeno povratkom na podjelu na sfere interesa velikih svjetskih sila, poput Vladimir Putin, Xi Jinping i Donald Trump. Naglasila je da posebno Trump predstavlja ozbiljan autokratski izazov, jer je, prema njenom mišljenju, na vrlo opasnom putu prema diktatorskom ponašanju. Pusić je istaknula da, iako Europska unija nije suočena s opasnostima koje su uzrokovale raspad Jugoslavije, pred njom stoje ozbiljni politički izazovi koji prijete njezinoj stabilnosti i budućnosti.
Za budućnost Europske unije Pusić je rekla da EU mora pronaći način da očuva svoje temelje i demokratske vrijednosti u svijetu koji se sve više polarizira. Prema njezinom mišljenju, situacija u Europskoj uniji zahtijeva da blok ostane koherentan u svom političkom djelovanju, kako bi mogao učinkovito odgovoriti na izazove koji dolaze s istoka, poput ruske prijetnje.
Pusić također smatra da Sjedinjene Američke Države više ne igraju istu ulogu u globalnoj politici. Zbog promjena koje je donio mandat Donalda Trumpa, upozorava da Amerika više nije stabilni saveznik u očuvanju demokracije. Prema njenom mišljenju, američka politika pod Trumpom značajno doprinosi slabljenju transatlantskih odnosa i stvara nesigurnost u međunarodnoj areni. U tom kontekstu, Pusić postavlja pitanje: “Bi li Amerika intervenirala ako Putin napadne baltičke zemlje?” Ističe da nedostatak sigurnosti u članku 5. NATO saveza (koji garantira zajedničku obranu) postavlja ozbiljno pitanje o čvrstoći NATO-a, sugerirajući da organizacija više nije ono što je bila prije.
Jedan od ključnih dijelova njezinog izlaganja odnosio se na trenutnu situaciju u Europskoj obrani. Iako Europa troši više na obranu nego Kina, prema njezinim riječima, ne postoji koordinacija među europskim zemljama, što rezultira nekompatibilnošću vojnih sredstava, poput tenkova. Pusić se osvrnula i na inicijative političkih lidera poput britanskog premijera Keira Starmera, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i njemačkog kancelara Friedricha Merza, koji rade na formiranju Koalicije voljnih, što, prema njezinu mišljenju, može biti novi oblik europske obrambene suradnje.
Pusić je također upozorila na realnost ruske prijetnje prema Europi. Smatra da je rat u Ukrajini već realnost, te se pita kako će Europska unija reagirati ako slični sukobi izbiju u baltičkim državama ili Poljskoj. Uz to, iznijela je i zabrinutost zbog trgovinskog rata koji je pokrenuo Trump, smatrajući da takvi konflikti predstavljaju dodatnu prijetnju stabilnosti u Europi.
U razgovoru je također komentirala politiku u Hrvatskoj, posebice u kontekstu povijesnih događaja i stvaranja novih političkih podjela. Tako je osudila nedavni obrambeni sporazum između Srbije i Mađarske, koji je izazvao strah među građanima Hrvatske. Pusić je podsjetila na svoje tvrdnje iz devedesetih da je tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman vodio agresivnu politiku prema Bosni i Hercegovini, te se dogovarao s Miloševićem i napao Bošnjake u trenutku kada je Hrvatska bila žrtva srpske agresije. Pusić je zaključila kako se Tuđmanovo ponašanje može smatrati političkim zločinom prema Hrvatskoj, ali i Bosni i Hercegovini, te je izjavila da Deklaracija o Domovinskom ratu nije ništa drugo nego bespredmetna, jer istinu nije moguće donijeti kroz političke odluke.
Kroz cijeli razgovor, Pusić je pokušala prikazati zabrinutost za budućnost Europe i svijeta, posebno u svjetlu rastućih prijetnji i političkih nesuglasica. Na kraju, njezina poruka bila je jasna: stabilnost europskih i međunarodnih odnosa ovisi o sposobnosti da se očuva demokracija i koherentna suradnja, a to će zahtijevati novi pristup obrani i međunarodnim odnosima.
Za kraj, Vesna Pusić je ukazala na važnost refleksije i odgovornosti svih političkih lidera u Europi i svijetu. Prema njenom mišljenju, globalna stabilnost zahtijeva ne samo strateške odluke, već i moralnu hrabrost u suočavanju s prošlim nepravdama i trenutnim izazovima. Ističući da je prošlost oblikovala današnje političke odnose, Pusić je naglasila kako je ključna uloga historijske istine u oblikovanju budućnosti, jer samo suočavanje s vlastitim greškama može omogućiti istinski napredak.
