Reakcija na Šovinistički Prilog RTRS-a: Haris Zahiragić Osvrće se na Nacionalnu Mržnju
U posljednje vrijeme, društvena i politička scena u Bosni i Hercegovini ponovo je uzburkana. Jedan od ključnih povoda za to bila je izjava Harisa Zahiragića, delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Ova izjava, koja se odnosi na medijski prilog Radio-televizije Republike Srpske (RTRS), izazvala je brojne reakcije u javnosti. Zahiragić je snažno osvrnuo na sadržaj ovog priloga, koji je, prema njegovim riječima, otvoreno šovinistički i izaziva nacionalnu mržnju prema Bošnjacima koji kupuju stanove u Istočnom Sarajevu. Ova situacija dodatno naglašava napetosti koje su prisutne u ovoj regiji već decenijama.
Zahiragić je najavio da će podnijeti krivične prijave protiv Ljubiša Čosića i RTRS-a zbog, kako je istakao, izazivanja nacionalne mržnje. Njegova izjava ukazuje na ozbiljnost situacije u kojoj se nacionalni i etnički identiteti ponovo dovedeni u pitanje. “Entitet Republika Srpska nije isključivo srpski, niti će ikada biti. On je dio Bosne i Hercegovine i pripada svim njenim građanima,” naglasio je Zahiragić. Ove riječi odražavaju njegovu želju za suživotom i zajedničkim životom svih naroda koji čine ovu zemlju, te ukazuju na potrebu za promjenom percepcije prema etničkim zajednicama u ovom području.
Kroz svoju izjavu, Zahiragić se osvrće i na historijski kontekst stanovanja u Lukavici, dijelu Istočnog Sarajeva. “Bošnjaci su ovdje živjeli stoljećima, dok se prvi Srbi na ovim prostorima pojavljuju tek s krajem 19. i početkom 20. stoljeća,” objašnjava Zahiragić. Ovaj historijski osvrt ukazuje na kompleksnost etničkih odnosa i prava, te na činjenicu da se suživot ne može svoditi na jednostavne i isključive narative koji favoriziraju jedan narod nad drugim. Ovaj dio Sarajeva ima bogatu historiju koja uključuje različite etničke skupine koje su kroz vjekove živjele zajedno, a sada je važno raditi na jačanju tih odnosa umjesto na njihovom razdvajanju.
Zahiragić dalje ističe da je prilog RTRS-a “školski primjer krivičnog djela izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje.” On se poziva na član 145a Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine koji propisuje zatvorske kazne za one koji javno izazivaju mržnju među konstitutivnim narodima. Ova pravna odredba ima za cilj zaštitu kohezije i mira u društvu koje je dugo vremena pogođeno etničkim napetostima i sukobima. Ovakvi slučajevi ukazuju na potrebu za jačim regulativama i odgovornijim pristupom medija prilikom izvještavanja o osjetljivim temama koje se tiču nacionalnih i etničkih identiteta.
Osim pravnih koraka, Zahiragić poziva Bošnjake koji žele kupiti nekretnine u Sarajevu da razmotre kupovinu u Lukavici. “To je prilika da se ojača prisutnost Bošnjaka u ovom dijelu grada,” poručuje on, pozivajući i one koji su već kupili stanove da prebace svoje CIPS-ove adrese u Lukavicu. Takve akcije, prema Zahiragiću, predstavljaju važan korak u očuvanju prava i interesa Bošnjaka, ali i način kako se aktivno uključiti u politički život zajednice. Ovaj poziv na zajedništvo i akciju odražava potrebu za jačanjem identiteta Bošnjaka u urbanim sredinama, kao i potrebu za zaštitom vlastitih interesa u kontekstu tržišta nekretnina koje postaje sve konkurentnije.
S obzirom na to da su mediji moćan alat u oblikovanju javnog mišljenja, Zahiragić naglašava da je važno da građani budu svjesni načina na koje se informacije predstavljaju i koriste. “Koristimo ovu priliku da se borimo protiv šovinizma, laži i mržnje koje se šire kroz određene medijske kanale,” zaključuje Zahiragić, pozivajući sve građane na aktivno sudjelovanje u izgradnji pravednijeg društva. Ovo je poziv na jedinstvo i solidarnost među svim građanima Bosne i Hercegovine, bez obzira na njihovu etničku pripadnost. Zahiragićeve riječi odražavaju uvjerenje da je međusobno razumijevanje i dijalog ključ za izgradnju boljeg društva u kojem svi građani mogu zajedno živjeti i raditi.
Ova situacija otvara široku diskusiju o ulozi medija u postkonfliktnim društvima, kao i o odgovornosti pojedinaca i institucija u stvaranju pozitivnog okruženja za suživot. Mediji imaju nevjerovatnu moć da oblikuju percepciju stvarnosti, a u postkonfliktnim društvima je posebno važno da se ta moć koristi za promociju mira, razumijevanja i suživota. U ovom kontekstu, odgovornost novinara i medijskih kuća postaje još veća, jer njihovo izvještavanje može imati dugoročne posljedice na odnose među narodima. Kroz sve ove događaje, jasno je da je potrebno neprestano raditi na izgradnji povjerenja među narodima i jačanju međusobnog razumijevanja kako bi se izbjegli nasilni sukobi i promovirala kultura mira.
