Problematika uvoza voća i povrća u Bosni i Hercegovini
U Bosni i Hercegovini, tema bezbjednosti hrane postaje sve aktuelnija, posebno kada je riječ o uvozu voća i povrća. Nedavna vijest o povlačenju oko dva hiljade kilograma breskvi zbog visokog nivoa pesticida ponovno je otvorila pitanje kvaliteta i sigurnosti namirnica koje se nalaze na našem tržištu. Ova situacija je izazvala zabrinutost među potrošačima, koji se s pravom pitaju koliko su sigurni proizvodi koje svakodnevno konzumiraju. Federalna uprava za inspekcijske poslove trenutno vrši dodatne preglede grožđa i mandarina, nastojeći osigurati da potrošači ne rizikuju svoje zdravlje konzumirajući potencijalno opasne proizvode.
Problem uvoza voća i povrća nije nov, već se ponavlja godinama, a posljedice po zdravlje građana mogu biti ozbiljne. Često se dešava da se uvezeni proizvodi ne kontroliraju na adekvatan način, što može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih rizika. Federalni granični inspektori već nekoliko sedmica sprovode pojačane kontrole kako bi se spriječio ulazak nezdravih namirnica na tržište. Na meti inspekcije su breskve, grožđe i mandarine, ali i druge vrste voća koje se redovno uvoze iz inostranstva. Ove mjere imaju za cilj zaštitu potrošača, ali se često postavlja pitanje koliko su one efikasne kada se uzmu u obzir sve prepreke i izazovi sa kojima se inspekcija suočava.
Posebno zabrinjava podatak da je početkom septembra spriječen uvoz 40 tona banana iz Kostarike, zajedno s ranijim zabranama za uvoz kukuruza iz Srbije te voća i povrća iz drugih zemalja poput Egipta i Albanije. Ove zabrane ukazuju na ozbiljnost problema, ali i na to koliko je važno osigurati kvalitetu proizvoda koji dolaze na naše tržište. Građani su sve više skeptični prema kvaliteti hrane koja se nudi, i često izražavaju sumnju u uvozne proizvode. U razgovoru sa potrošačima, često se mogu čuti komentari o tome kako su domaći proizvodi, iako možda nisu savršeni, ipak mnogo sigurniji od onih uvezenih. Ovaj sentiment dodatno podstiče potražnju za lokalnim proizvodima, što može imati pozitivne efekte na domaću ekonomiju.
Na tržnicama se primjećuje trend sve veće potražnje za domaćim voćem i povrćem. Elvedin Hadžagić, jedan od prodavača na lokalnoj pijaci, ističe da je devedeset posto proizvoda koje prodaju iz domaće proizvodnje. Ovo ukazuje na sve veću svijest potrošača o važnosti podrške lokalnim proizvođačima, kao i na njihovu želju da jedu zdravije i sigurnije namirnice. “Mi imamo sve što nam treba, od povrća do voća,” kaže Hadžagić, naglašavajući da nema potrebe za uvozom kada su domaći proizvodi dostupni i kvalitetni. Ova situacija pruža priliku za jačanje lokalne ekonomije i smanjenje zavisnosti od inostranih tržišta, što može biti ključno za dugoročni razvoj poljoprivrede u BiH.
Iz Agencije za sigurnost hrane BiH ukazuju na problem neusklađene legislative sa Evropskom unijom. Često se dešava da je nešto što je odobreno u EU zabranjeno u BiH, što dodatno komplicira situaciju. Ovo dovodi do toga da se uvezeni proizvodi, koji su možda sigurni na jednom tržištu, ne mogu prodavati u BiH zbog neusklađenih zakona. Sanin Tanković, direktor Agencije, ističe važnost hitnog usklađivanja propisa kako bi se zaštitilo zdravlje građana i osiguralo da se na tržištu ne nalaze opasni proizvodi. U isto vrijeme, potreba za edukacijom potrošača o bezbjednosti hrane i pravilima koja se primjenjuju na uvozne proizvode postaje sve očiglednija.
Udruženja potrošača, kao što je Futura, redovno upozoravaju na nedovoljne kontrole uvezenih proizvoda u usporedbi s domaćim, koji su pod strogim nadzorom. Mnogi poljoprivrednici negoduju jer im je teško izaći na strana tržišta, dok se istovremeno suočavaju sa sve većim uvozom hrane. “Mi konzumiramo 80% hrane iz uvoza,” naglašava Marin Bago iz Udruženja, dodajući kako je zemlja puna neobrađenih površina, a stočna proizvodnja je svedena na minimum. Ova situacija postavlja ozbiljna pitanja o održivosti poljoprivrede u BiH i o tome kako se može osigurati bolja budućnost za lokalne proizvođače.
Strah građana od konzumacije voća i povrća koje sadrži pesticide je opravdan. Pesticidi se ne mogu uočiti golim okom, a njihova dugotrajna konzumacija može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući kancerogene bolesti. Potrošači imaju pravo da znaju šta jedu, a vlasti su dužne osigurati da svi proizvodi koji se prodaju na tržištu budu sigurni za upotrebu. Ova situacija zahtijeva hitnu reakciju kako bi se poboljšala bezbjednost hrane i povjerenje građana u ono što jedu. S obzirom na sve navedeno, hitno je potrebno preispitati postojeće politike u vezi s uvozom hrane i ojačati kontrolne mehanizme kako bi se očuvala javna zdravlja i pružila sigurnija budućnost za sve potrošače.
