Zelenski u Nizozemskoj: Kritika Rusije i značaj Balkana
U utorak, 16. decembra, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski održao je značajan govor u Parlamentu Nizozemske, gdje je ponovo istakao niz ključnih pitanja vezanih za trenutnu situaciju u Ukrajini, kao i šire kontekste sukoba koji se protežu prema Balkanu. Njegov govor nije bio samo retorička vježba; bio je to snažan poziv na akciju koji odražava stvarnu ozbiljnost i hitnost trenutne situacije. Zelenski je naglasio da se Ukrajina nalazi “usred najintenzivnijih i najfokusiranijih pregovora za mir od početka ovog rata”, ukazujući na važnost međunarodne podrške u ovom procesu. Ovaj trenutak je ključan ne samo za Ukrajinu, već i za čitavu Evropu, jer se sukob u Ukrajini odražava na regionalnu stabilnost i sigurnost.
U svom obraćanju, predsjednik Zelenski nije samo kritikovao trenutnu politiku Rusije, već je i pozvao na jedinstvo među državama koje se bore protiv despotizma i agresije. Njegova poruka je jasna: Ukrajina ne traži samo “pauzu ili privremeno rješenje”, nego se radi na postizanju trajnog mira. Ovaj stav reflektuje duboku potrebu za stabilnošću u regionu, ne samo za Ukrajinu, već i za sve zemlje koje su pogođene ruskom agresijom, uključujući i zemlje Balkana koje su nedavno prošle kroz slične izazove, poput Bosne i Hercegovine i Kosova. Ta historijska iskustva čine Balkan posebno osjetljivim na moguće posljedice eskalacije sukoba u Ukrajini.
Zelenski se također osvrnuo na komentare iz Rusije koji sugeriraju da bi pregovori trebali obuhvatiti “uzroke rata”. On je oštro odgovorio na ovu retoriku, ukazujući da Rusija uvijek pokušava prebaciti krivicu na druge. “Oni uvijek krive druge i uvijek pokušavaju objasniti svoje ratove kroz postupke drugih”, rekao je Zelenski, naglašavajući da je pravi uzrok agresije u samoj Moskvi, a ne u ponašanju njenih susjeda. Ova izjava dolazi u svjetlu dugotrajne tendencije Rusije da širi sukobe, a Zelenski je naveo primjere sukoba od Čečenije do Balkana, te od Moldavije do Sirije i centralne Afrike, kao i trenutne situacije u Ukrajini. Ova paralela između prošlih i sadašnjih konflikata služi kao upozorenje o opasnostima koje nosi ruska politika.
Ukrajinski predsjednik je također naglasio da Ukrajina i dalje treba “istu snažnu političku podršku” koju je dobijala od početka rata. Ova podrška, kako je rekao, nije samo pitanje vojne pomoći, već i moralne i političke podrške koja bi pomogla u jačanju pozicije Ukrajine na međunarodnoj sceni. U ovom kontekstu, Zelenski je spomenuo važnost očuvanja jedinstva među zemljama članicama Evropske unije i NATO-a, kako bi se osiguralo da se podrška ne slabi uslijed unutrašnjih političkih previranja ili promjena u javnom mnijenju. Ovaj zahtjev za podrškom od međunarodne zajednice dolazi u trenutku kada se sukob čini bezizlaznim, a diplomacija se suočava s brojnim izazovima, uključujući i rastuće tenzije unutar samog Zapada.
U kontekstu Balkana, Zelenski je naglasio važnost stabilnosti i sigurnosti u ovom regionu. Na Balkanu, gdje se povijest sukoba isprepliće s političkim previranjima, svaka eskalacija napetosti može imati dalekosežne posljedice. Zelenski je jasno dao do znanja da je mir u Ukrajini ključ za održavanje stabilnosti u cijeloj Evropi, uključujući i Balkan. Ova izjava je posebno relevantna s obzirom na to da su mnoge balkanske zemlje još uvijek pod utjecajem političke nestabilnosti i ekonomskih teškoća, a potencijalna eskalacija sukoba u Ukrajini mogla bi dodatno pogoršati situaciju na Balkanu. Stabilnost u Ukrajini stoga postaje i pitanje stabilnosti za cijelu regiju.
Na kraju, njegov govor u Nizozemskoj nije samo poziv na akciju za trenutnu situaciju u Ukrajini, već i širi apel za međunarodnu solidarnost protiv autoritarnih režima. Zelenski je vješto oslikavao sliku svijeta u kojem se demokratija i sloboda bore protiv tiranije i agresije. U ovoj borbi, naglasio je, podrška svih zemalja, posebno onih koje su prošle slična iskustva, od suštinskog je značaja za izgradnju mira i sigurnosti u Evropi i svijetu. Ovaj apel za jedinstvo i akciju u borbi protiv autoritarizma odražava ne samo trenutne izazove već i dugoročnu potrebu za kolektivnom sigurnošću i stabilnošću na globalnom nivou.
