Na današnjoj sjednici Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Bosne i Hercegovine, koja se održavala u Mostaru, došlo je do žestokih nesuglasica među predstavnicima. Na početku, javnost je bila iznenađena informacijom da su nekoliko stranaka s hrvatskim predznakom odlučile bojkotirati ovaj događaj. Ove stranke su optužile Dragana Čovića i njegovu stranku HDZ BiH za preuzimanje monopola nad organizacijom HNS-a, što je izazvalo nepovjerenje unutar samog HNS-a. Kao što su izjavili, Čović i HDZ su previše centralizirali vlast unutar HNS-a i nije bilo dovoljno prostora za druge političke subjekte.
Međutim, usprkos ovom bojkotu, Sandra Jurković iz pokreta Hum odlučila je ipak nastupiti pred okupljenima. Njeno izlaganje izazvalo je snažnu reakciju, ne samo unutar HNS-a, već i među samim sudionicima. Jurković je izravno optužio organizatore da nisu ispunili osnovne standarde za profesionalnu organizaciju događaja. Prvenstveno je naglasila kako je već prije dvije godine upozorila na nepravilnosti u vezi s distribucijom materijala, koji su, kako tvrdi, kasnili i bili neadekvatni. Umjesto da se materijali unaprijed pošalju, što bi omogućilo svim prisutnima da se bolje pripreme, predlozi dnevnog reda bili su podijeljeni tek na samom ulazu, što je izazvalo nezadovoljstvo među delegatima. Također, Jurković je istaknula kako je cijeli proces organizacije nedovoljno transparentan i da se na taj način ponižavaju svi koji nisu u skladu s vladajućim stavovima unutar HNS-a.
U svom govoru, Jurković je izjavila da joj je “styd” zbog ljudi s kojima je prisiljena dijeliti grad, županiju i državu. Zbog toga je postavila pitanje “koji su veći neprijatelji mog naroda” od onih koji već više od tri desetljeća sustavno uništavaju zajednički opstanak Hrvata na tim prostorima. Za Jurković, HNS pod trenutnim vodstvom predstavlja lažno zajedništvo koje prikazuje jedinstvo samo u izvanjskom, političkom smislu, dok u stvarnosti ne odražava stvarnu volju naroda. Ona je izričito optužila Čovića i njegove pristaše da pokušavaju održati iluziju zajedništva koje u stvarnosti nije prisutno. Ovaj istup izazvao je mješovite reakcije među prisutnima, gdje su neki izražavali podršku, dok su drugi iskazivali nezadovoljstvo i čak zviždali.
Dragan Čović nije ostao imun na Jurkovićeve optužbe te je reagirao prekidajući njen govor, pozivajući ju da se drži dnevnog reda i izbjegava skretanje s teme. Međutim, Jurković nije odustala i izjavila je kako nije došla na ovaj skup da bi samo aplaudirala i podržavala vođu, već da bi izražavala neslaganje s trenutnim stanjem. Ona je nastavila s iznošenjem svojih stavova, govoreći o dugoročnoj šteti koju takva politička organizacija nanosi svim hrvatskim obiteljima koje se osjećaju zapostavljene i zaboravljene. Iako je Čović pokušao prekinuti njen govor, Jurković je ostala uporna u svojim tvrdnjama i kritikama. Na kraju, Jurković je bila isključena sa sjednice, što je dodatno podiglo nervozu među prisutnima.
Ovaj događaj je pokazao duboke podjele unutar HNS-a BiH i HDZ-a BiH, kao i šire političke scene u BiH, gdje prezentacija jedinstva često dolazi u kontrast s realnim političkim i organizacijskim problemima. Neusklađenost među strankama koje predstavljaju hrvatski narod u BiH mogla bi imati dugoročne političke posljedice, osobito u svjetlu nadolazećih izbora i mogućih izbornih koalicija. Politika unutar HNS-a sada postavlja pitanje koliko će još trajati postojeći trgovački odnosi unutar koalicija i koliko će političke stranke s hrvatskim predznakom biti spremne žrtvovati vlastite interese u korist zajedničkog političkog opredjeljenja.
Svi ovi događaji jasno ukazuju na to da pred HNS-om BiH predstoji važan period u kojem će se morati poduzeti konkretni koraci kako bi se izgradila unutarnja kohezija i očuvala politička snaga u BiH.
Ova situacija također ističe probleme u međustranačkoj komunikaciji unutar Hrvatskog narodnog sabora, gdje je, kako se čini, previše osobnih interesa usmjereno prema ostvarivanju vlastite političke pozicije, a manje na zajednički rad za dobrobit Hrvata u BiH. Jurkovićeve optužbe ukazuju na duboku krizu povjerenja između pojedinih političkih aktera, što može ozbiljno ugroziti političku stabilnost i jedinstvo hrvatskog naroda u BiH. Podjele unutar HNS-a i HDZ-a BiH vjerojatno će se dodatno produbiti ako se ne poduzmu konkretni koraci za smanjenje tensija i osiguranje ravnoteže između različitih političkih grupacija. U tom kontekstu, pozornost mora biti usmjerena na izgradnju međusobnog poštovanja i iznalaženje konsenzusa oko ključnih pitanja koja utječu na opstanak hrvatske zajednice u BiH. Kako bi se prevladali postojeći problemi, bit će potrebno otvoreno i konstruktivno dijalogiranje, u kojem će sve strane biti spremne na kompromis u cilju ostvarivanja zajedničkih interesa i zaštite identiteta Hrvata u BiH.
