Saudijska Arabija je pokrenula jedan od svojih najosjetljivijih, ali i najinovativnijih projekata — izgradnju žičare koja će voditi do Pećine Hira na planini Jabal al-Nour u Meki. To je mjesto gdje je, prema islamskoj tradiciji, Božiji Poslanik Muhammed, alejhisselam, prvi put primio Objavu.
Ovaj projekat, koji je dio velikog „Hira Cultural District“, planiran je da bude završen do 2025. godine, a cilj mu je olakšati pristup ovom svetom mjestu, do kojeg se sada dolazi mukotrpnim usponom koji može trajati i do tri sata.
Sveti uspon između prošlosti i budućnosti
Hiljade vjernika svake godine posjete planinu Jabal al-Nour – „Planinu svjetlosti“. Za mnoge, to nije samo fizički uspon, nego duhovno putovanje, podsjetnik na prve trenutke Objave i skromnost Poslanikovog života.
No, staza koja vodi do Pećine Hira nije nimalo laka: 1 750 stepenica, kamenit teren, visoka temperatura i umor često spriječe starije i slabije hodočasnike da dođu do vrha. Upravo zbog njih Saudijska Arabija pokreće projekat koji bi, kako navode, trebao „olakšati, a ne promijeniti“ način posjete.
Žičara će imati nekoliko stanica duž padine i bit će dizajnirana da umanji fizički napor, a zadrži duhovni doživljaj. Tradicionalna staza, međutim, neće biti ukinuta — ostaje za one koji žele osjetiti puninu iskustva hoda do mjesta Objave.
Tehnologija u službi vjere
Izgradnja žičare do Pećine Hira nije samo građevinski poduhvat. Ona postavlja važno pitanje:
Može li modernizacija pomoći očuvanju duhovnosti, ili postoji granica između olakšanja i prevelikog komfora?
Projektanti tvrde da je cilj da tehnologija služi vjeri, a ne da je potisne. Novi sistem osmišljen je tako da vizuelno i ekološki poštuje izgled planine, bez narušavanja njenog prirodnog i duhovnog ambijenta. Stanice i trase biće pažljivo integrisane u pejzaž, s minimalnim utjecajem na okolinu.
Pored same žičare, planirana je i izgradnja kulturnog centra, prostora za edukaciju, multimedijalnih izložbi o prvim danima Objave i životu Poslanika, čime će cijeli lokalitet postati živo mjesto duhovnog učenja i sjećanja.
Izazovi i dileme
Ipak, kao i svaki veliki projekat koji se tiče svetih mjesta, i ovaj izaziva oprečna mišljenja.
Neki smatraju da žičara može narušiti svetost prostora i promijeniti način na koji se vjernici povezuju s tim mjestom.
Drugi, pak, ističu da olakšati ne znači umanjiti vrijednost, te da je ovo korak ka većoj inkluzivnosti — omogućavajući starijima, bolesnima i onima s poteškoćama da osjete ono što su mnogi prije njih mogli samo sanjati.
Stručnjaci upozoravaju i na ekološke i kulturne aspekte, te pozivaju da se gradnja vodi s krajnjim poštovanjem prema prirodi i tradiciji.
Između duhovnog naslijeđa i savremene stvarnosti
Ako projekat bude završen prema planu do 2025. godine, žičara do Pećine Hira mogla bi postati simbol nove ravnoteže između vjere i tehnologije.
Ona ne mora mijenjati sve – ali može promijeniti pristup svetom mjestu, čineći ga dostupnim svima.
Možda će za neke ostati simbol olakšanja, a za druge pitanje: da li duhovnost gubi snagu ako više ne zahtijeva napor?
No jedno je sigurno – Pećina Hira će, i nakon svih promjena, ostati mjesto gdje se vjernici podsjećaju na prvu riječ Objave: „Ikre’ – Čitaj!“
