Upotreba Informaciono-Komunikacijskih Tehnologija u Federaciji BiH
U današnjem digitalnom dobu, informaciono-komunikacijske tehnologije (IKT) ne samo da su postale neizostavni deo svakodnevnog života, već su i ključni faktor u razvoju ekonomskih i društvenih struktura. U Federaciji Bosne i Hercegovine, prema najnovijim istraživanjima Federalnog zavoda za statistiku, stanje upotrebe IKT-a za 2025. godinu pokazuje značajan napredak, posebno u korištenju računara i interneta među domaćinstvima. Ovi podaci su od najveće važnosti za razumevanje kako digitalna ekonomija oblikuje naš svakodnevni život i poslovne procese.
Statistika o Računarima i Internetu
Prema istraživanju, 72,5 posto domaćinstava u Federaciji BiH poseduje računar, dok 85 posto uživa u prednostima internet konekcije. Ove brojke ukazuju na visok nivo digitalizacije u društvu. U dodatku, gotovo svako domaćinstvo (98 posto) poseduje televizor, što pokazuje da su mediji i dalje važan izvor informacija. U isto vreme, mobilni telefoni koriste 95,2 posto domaćinstava, što dodatno naglašava važnost mobilne povezanosti i komunikacije na daljinu. Ova istraživanja pružaju uvid u to koliko su tehnologije postale ključne za svakodnevne aktivnosti, kao što su online obrazovanje, e-trgovina i telemedicina.
Koristnici Interneta i Razlike po Spolu
Kada se posmatraju pojedinci, rezultati istraživanja pokazuju da 72,5 posto korisnika u protekla tri meseca koristi računar, dok je 86,4 posto koristilo internet. Zanimljivo je da je od tog broja 35,9 posto internet korisnika obavilo kupovinu proizvoda ili usluga online, što odražava rastuću popularnost e-trgovine.
U okviru demografskih razlika, muškarci su nešto aktivniji u korištenju IKT-a, sa 88 posto muškaraca koji su koristili internet, naspram 84,9 posto žena. Ove razlike ukazuju na potrebu za daljim radom na osnaživanju žena u sektorima digitalnih tehnologija, posebno u perspektivnim oblastima poput programiranja i analize podataka.
Demografske Razlike u Upotrebi IKT-a
Analizirajući podatke po spolu, primećujemo da su muškarci nešto aktivniji u korištenju IKT-a. Naime, 74 posto muškaraca aktivno koristi računare, dok je među ženama taj udeo 71,1 posto. Ove razlike ukazuju na potrebu za daljim radom na osnaživanju žena u sektorima digitalnih tehnologija.
Pored toga, postoji i razlika između urbanih i ruralnih sredina: u gradovima računar poseduju 75,5 posto domaćinstava, dok je u ruralnim područjima taj procenat 70 posto. Internet konekcija je dostupna u 86,1 posto gradskih domaćinstava, u poređenju sa 84 posto u ruralnim sredinama, što može uticati na ravnomerniji razvoj i pristup resursima.
Preduzeća i Digitalna Transformacija
Istraživanje obuhvata i preduzeća koja pokazuju visoku razinu digitalne povezanosti. Naime, sva preduzeća imaju pristup internetu, a 78,8 posto firmi pruža svojim zaposlenicima prenosive uređaje za mobilni pristup internetu. Ova strategija ne samo da povećava efikasnost zaposlenika, već i omogućava fleksibilnost u radu, što je od suštinske važnosti u savremenom poslovanju.
Digitalna transformacija je takođe olakšana korišćenjem cloud rešenja, koja omogućavaju preduzećima da optimizuju svoje operacije i smanje troškove. U ovom kontekstu, važno je napomenuti da preduzeća koja se brzo adaptiraju na digitalne inovacije često beleže značajniji rast i konkurentnost na tržištu.
Online Prisutnost i Društvene Mreže
U današnje vreme, online prisutnost je ključna za uspeh bilo kojeg preduzeća. Prema podacima istraživanja, 70,4 posto preduzeća posjeduje vlastitu web stranicu, dok se 29,3 posto njih bavi prodajom putem interneta.
Društvene mreže su postale neizostavan alat u marketingu; 69,2 posto firmi je aktivno na Facebooku ili LinkedInu, dok 23,9 posto koristi Twitter, a 18,9 posto YouTube.
Ova prisutnost na društvenim mrežama omogućava preduzećima da komuniciraju sa svojim kupcima na načine koji ranije nisu bili mogući, a interakcija sa potrošačima postaje ključna za izgradnju brenda i povećanje prodaje.
Perspektive Digitalne Ekonomije
Kako se digitalna ekonomija nastavlja razvijati, važno je pratiti trendove i prilike koje se nude. Svetska banka naglašava kako digitalizacija može značajno doprineti ekonomskom rastu i smanjenju siromaštva u zemljama u razvoju, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
U ovom kontekstu, važno je edukovati radnu snagu i osnažiti preduzetnike da iskoriste mogućnosti koje digitalne tehnologije nude. Takođe, Statista pruža bogate statističke podatke koji pomažu preduzećima i istraživačima da bolje razumeju digitalno tržište i njegove dinamične promene.
U skladu sa tim, tehnološki napredak i inovacije su ključni za razvoj konkurentnosti i efikasnosti u poslovanju.
