Dr. Mustafa Cerić: Glas Bošnjaka u Savremenom Društvu
U najnovijem izdanju „Hayatovog podcasta“, ugledni gost bio je dr. Mustafa Cerić, bivši poglavar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini (IZ BiH). Njegova uloga kao reis-uleme trajala je od 1993. do 2012. godine, a iako je zvanično u penziji, Cerić ostaje aktivan na međunarodnoj sceni, redovno učestvujući u panelima i konferencijama. Na početku razgovora, dr. Cerić je istakao važnost poštovanja prema Bosni i Hercegovini, islamu i identitetu Bošnjaka. Ova tematika nije samo aktuelna, već i od suštinske važnosti za opstanak Bošnjaka kao naroda. U tom kontekstu, Cerić je naglasio da je njegov dolazak u podcast bio inspirisan i prisjećanjem na simboliku jabuke, što je metafora koja seže duboko u historiju, simbolizirajući plodnost i jedinstvo, ali i izazove s kojima se suočavamo.
Dr. Cerić se prisjetio svog prvog susreta sa rahmetli Alijom Izetbegovićem u Zagrebu, gdje je započela osnivačka klica Stranke demokratske akcije (SDA). Njegova sjećanja na taj događaj su veoma emotivna, jer smatra da je taj trenutak bio ključan za budućnost BiH. Alija Izetbegović je tu održao svoj prvi javni nastup nakon izlaska iz zatvora, govoreći o etici u islamu. Ovaj susret nije bio samo politički događaj; to je bio trenutak kada su Bošnjaci počeli organizovati svoje snage, ustajući protiv nepravednih okolnosti. Cerić je naglasio kako su tadašnja okupljanja u Zagrebu bila temelj za formiranje SDA, ne samo kao političke stranke, već i kao simbol otpora i borbe za pravednost u Bosni. Ova pričanja o Izetbegoviću i njegovim idejama služe kao podsticaj novim generacijama da ne zaborave svoje korijene i borbu za slobodu.
U razgovoru je dr. Cerić spomenuo i važnost dijaloga između Bošnjaka i Hrvata, posebno u kontekstu nedavne konferencije povodom 30. godišnjice Daytona. Njegov poziv na tu konferenciju došao je iz Zagreba, a Cerić je izrazio iznenađenje što ga je ministar Grlić-Radman pozvao da učestvuje. Iako je bio skeptičan prema nekim učesnicima, Cerić je shvatio da je prisustvo na takvim događajima ključno za jačanje odnosa između BiH i Hrvatske. U ovoj svjetlosti, dijalog postaje imperativ, a ne opcija. Njegovo uvjerenje da Bošnjaci moraju biti aktivni i prisutni u razgovorima o svojoj sudbini jasno se očitovalo tokom cijelog podcasta. Cerić je istakao da je otvorena komunikacija ključna za prevazilaženje predrasuda i stvaranje boljih međusobnih odnosa, te je pozvao sve strane da prepoznaju važnost zajedničkog suživota.
Jedna od najvažnijih poruka koju je Cerić iznio jeste da Bošnjaci ne bi trebali da se boje svojih susjeda, unatoč prošlim traumama. On je naglasio da su Bošnjaci preživjeli genocid i da su njihovi identiteti i vrijednosti danas čvrsto usađeni u društvo. Pitanje regionalnih odnosa je kompleksno, ali Cerić je ukazao na to da ne treba bježati od razgovora, čak i kada su teme teške i provokativne. Njegova metafora o vuku i jagnjetu simbolizuje potrebu za hrabrošću u suočavanju sa izazovima, ali i mudrost u pristupu problemima koji se tiču budućnosti BiH. Bošnjaci, prema njegovim riječima, moraju naučiti kako da budu jači u jedinstvu, a ne slabiji u sukobima. Ova perspektiva ohrabruje sve da se angažuju u izgradnji bolje budućnosti, bez straha i s puno nade.
Cerić se također osvrnuo na izazove koji se danas postavljaju pred Bošnjake, navodeći da se često suočavaju s retorikom koja ih pokušava marginalizovati. Ova marginalizacija ne dolazi samo iz političkih krugova, već i kroz medije koji često iskrivljuju sliku o Bošnjacima. On je upozorio na moguće pokušaje stvaranja „getoizacije“ Bošnjaka, kako s istoka, tako i sa zapada, te je naglasio važnost očuvanja identiteta i kulturnog nasljeđa. Cerić je pozvao Bošnjake da investiraju u nekretnine širom BiH, posebno u RS-u, kako bi se osiguralo očuvanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta zemlje. Njegov apel o kupovini stanova i imovine u različitim dijelovima BiH ima za cilj ne samo ekonomski prosperitet, već i simboličko jačanje bošnjačkog prisustva. Ova invencija u budućnost može donijeti stabilnost i doprinositi jačanju zajednice.
U zaključku, Cerić je istakao da Bošnjaci ne smiju zaboraviti svoju historiju i identitet, te da se moraju osloboditi uskih predrasuda koje ih sprečavaju da napreduju kao zajednica. Njegovo duboko uvjerenje u snagu zajedništva i solidarnosti među Bošnjacima, uz snažan poziv na akciju, ostavlja snažan utisak. U ovom trenutku, kada se susrećemo s mnogim izazovima, Cerić poziva sve Bošnjake da se bore za svoje mjesto u društvu i da se ne plaše izazova koji dolaze iz prošlosti. Njegove riječi su inspiracija za sve one koji vjeruju u svijetlu budućnost Bosne i Hercegovine. Na kraju, Cerić poručuje da je jedino zajedništvo ključno za budućnost Bošnjaka i da je potrebno raditi na izgradnji boljih odnosa kako unutar BiH, tako i s okolnim državama.
