Američki predsjednik Donald Trump u ponedjeljak je na iranske uslove za mirovni sporazum odgovorio vlastitim zahtjevom da Iran plati odštetu za ljude poginule u ratovima, napadima i protestima, čime je dodatno zaoštrio retoriku i vjerovatno otežao napore za ponovno otvaranje Hormuškog moreuza.
Zahtjev Donalda Trumpa, koji ranije nije bio iznesen, uslijedio je kao odgovor na zahtjeve Teherana za odštetom i ukidanjem sankcija. Iranski zahtjevi uglavnom su bili u skladu s uslovima preliminarnog mirovnog sporazuma potpisanog u junu, koji je u međuvremenu propao.
Otkako je rat počeo u februaru, Trump je više puta oscilirao između prijetnji eskalacijom i tvrdnji da je mirovni sporazum nadomak ruke.
„Tražit ćemo novac za štetu koju su počinili tokom 50 godina“, rekao je Trump u Bijeloj kući, dodajući da bi odšteta obuhvatila pogibije civilnih demonstranata i američkih vojnika u regiji. Dakle, ako treba platiti odštetu, mislim da bi je Iran trebao platiti“, rekao je Trump.
Cijene nafte u ponedjeljak su zaključile trgovanje rastom od pet posto nakon što su novi zahtjevi umanjili izglede za postizanje sporazuma o ponovnom otvaranju moreuza.
Govoreći o gušenju protesta u Iranu krajem 2025. i tokom 2026. godine, Trump je rekao da je Iran do prije šest sedmica ubio oko 52.000 demonstranata. Iako neke iranske opozicione i prognaničke grupe tvrde da su ubijene desetine hiljada ljudi, američka organizacija Human Rights Activists News Agency (HRANA) u februaru je izvijestila o oko 7.000 poginulih, među kojima je bilo 6.500 demonstranata.
Trump je pozivao demonstrante da svrgnu iransku vladu kada je u februaru počeo rat američkim i izraelskim zračnim napadima. Organizacije za ljudska prava navode da iranska vlada od tada nastavlja obračun s protivnicima.
Trump je također rekao da bi Iran trebao isplatiti odštetu porodicama 17 američkih mornara poginulih u napadu na američki ratni brod USS Cole u Jemenu u oktobru 2000. godine, za koji je odgovornom proglašena Al-Qaida, a ne Iran.
„Također, kada je riječ o pregovorima s Iranom, Iran bi trebao odgovarati za štetu i smrtne slučajeve koje je prouzrokovao stanovnicima Libana, Sirije, Jemena i Gaze!“, napisao je Trump na društvenoj mreži Truth Social.
Pod pritiskom da se okonča rat
Iran je ranije objavio da je blizu konačnog sporazuma s Omanom kojim bi se utvrdili novi plovni pravci između dvije zemlje kroz Hormuški moreuz, ali je ponovio da SAD prije ponovnog otvaranja tog ključnog plovnog puta mora ispuniti određene uslove, među kojima su plaćanje odštete, ukidanje sankcija i prestanak vojnih prijetnji.
Moreuzom, kroz koji je prije sukoba prolazila otprilike petina svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina, praktično je blokiran od početka rata, što je dovelo do rasta cijena nafte i inflacije. Sporazum s Omanom dao bi Teheranu veću kontrolu nad tim ključnim plovnim putem nego što ju je imao prije početka rata.
Trump je pod pritiskom da okonča rat koji je vrlo nepopularan u SAD-u uoči izbora za Kongres u novembru, dok su visoke cijene goriva jedno od najvažnijih pitanja u ruralnim područjima koja su ga i ranije podržavala.
„Ovdje vidimo početak kapitulacije“, rekao je demokratski zastupnik Bill Keating za CNN. „To je stvarnost. Počinje dopirati do njih.“
Ranije u ponedjeljak glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baghaei rekao je da pregovori s Omanom „napreduju glatko i konstruktivno“ te da je postignut dogovor o karti plovnih pravaca, dok neka tehnička pitanja još nisu riješena.
Baghaei je rekao da se razgovaralo i o uslugama koje se uobičajeno naplaćuju, poput osiguravanja sigurne plovidbe, zaštite okoliša, pomorskih usluga i suzbijanja kriminala.
Američki zvaničnici više puta su isključili mogućnost bilo kakvog sporazuma koji bi Teheranu omogućio naplaćivanje pristupa moreuzu. No višemjesečni američki vojni napori, uključujući dvosedmičnu kampanju napada u julu, nisu uspjeli slomiti iransku kontrolu nad moreuzom, uprkos Trumpovoj obmanjujućoj tvrdnji, koju je ponovio i u ponedjeljak, da je moreuz otvoren te da „jedino američka mornarica trenutno kontroliše Hormuški moreuz“.
Washington i Teheran dogovorili su prekid vatre u junu, ali SAD je u julu ponovo uveo blokadu iranskog pomorskog saobraćaja, što je Teheran ocijenio kršenjem primirja.
Iran je uzvratio raketnim i bespilotnim napadima na američke saveznike u regiji, a napada i trgovačke brodove koji prolaze moreuzom bez njegovog dopuštenja.
Izvor: Hina
