Pelet opet poskupio: građani pred novom sezonom grijanja računaju svaki kilogram
Kako se približava hladniji dio godine, u domaćinstvima širom Bosne i Hercegovine ponovo raste interes za ogrjev, a pelet je i ove sezone među najtraženijim energentima. Ipak, dobra vijest za one koji na vrijeme razmišljaju o grijanju tu prestaje: cijene su u porastu, a na pojedinim prodajnim mjestima tona već premašuje 800 KM.
Za mnoge porodice to znači ozbiljno planiranje kućnog budžeta, jer je trošak grijanja u posljednjih nekoliko godina postao jedna od najvećih stavki u zimskim mjesecima.
Prema informacijama koje prenosi BHRT, tržište peleta trenutno je pod snažnim pritiskom zbog kombinacije više faktora. Velika potražnja, nedostatak sirovine i smanjena proizvodnja uticali su na to da cijene rastu brže nego što su mnogi kupci očekivali.
U praksi to znači da se pelet više ne može kupiti po jedinstvenoj cijeni, nego su razlike među prodavcima i proizvođačima vrlo izražene, pa potrošači moraju pažljivo upoređivati ponude prije nego što donesu odluku.
Iz kompanije „Drvosječa“ navode da je početkom proljeća i tokom dijela ljeta pelet bio znatno jeftiniji. Najniža cijena ove godine kretala se oko 550 KM po toni, dok je sada tržišna vrijednost porasla na 800 do 850 KM po toni. Takav skok posebno pogađa porodice koje se griju na pelet isključivo zbog ekonomske isplativosti, jer su upravo one računale na stabilnije i predvidljivije troškove u odnosu na druge energente.
Međutim, tržišna realnost pokazuje da i ovaj energent sve češće postaje luksuz, a ne nužna i dostupna opcija za sve građane.
Još veći problem predstavlja činjenica da se cijene ne formiraju jednako u svim dijelovima zemlje. Prema posljednjim podacima Federalnog ministarstva trgovine, tona peleta je prošlog mjeseca koštala između 500 i 895 KM, što jasno pokazuje koliko su razlike velike. Kupovina direktno od proizvođača obično je nešto povoljnija, pa se cijena u tim slučajevima kreće do oko 700 KM po toni.
Ipak, ni ta opcija nije uvijek dostupna, jer pojedini proizvođači više ne primaju nove narudžbe. Razlog je jednostavan: ne mogu proizvesti dovoljne količine da bi odgovorili na potražnju kupaca.
Ovakva situacija podsjeća na prethodne sezone kada su građani, zbog straha od nestašice i rasta cijena, kupovali ogrjev znatno ranije nego inače. Iz Asocijacije certifikovanih proizvođača peleta BiH poručuju da su i ranije upozoravali javnost da se na vrijeme snabdije. Njihova poruka nije bila slučajna: tržište peleta je osjetljivo na promjene u ponudi, cijeni drvne sirovine, transportu i energetskim troškovima, pa svako odgađanje kupovine može značiti i skuplju nabavku.
U ovakvim okolnostima, građani koji čekaju posljednji trenutak često plaćaju najvišu cijenu.
Međutim, problem nije samo u objektivnim tržišnim okolnostima. Predstavnici proizvođača upozoravaju da pojedini trgovci koriste povećanu potražnju kako bi dodatno podigli marže. Goran Ivanović iz Asocijacije certifikovanih proizvođača peleta BiH navodi da će se proizvođači uskoro sastati kako bi razgovarali o mogućim reakcijama na ovakve pojave.
Prema njegovim riječima, ranije je bilo prijedloga da trgovci koji oglašavaju previsoke cijene više ne bi mogli nabavljati pelet, što govori o tome da se u sektoru nastoji uvesti više reda i transparentnosti. Ipak, takve mjere same po sebi ne rješavaju osnovni problem – nedovoljnu ponudu u odnosu na potražnju.
Iz ugla potrošača, najvažnije je pitanje da li postoji opravdanje za ovako snažan rast cijena. Iz Udruženja potrošača „Futura“ poručuju da bi nadležne institucije morale detaljno utvrditi da li je riječ o realnom poskupljenju uzrokovanom većim ulaznim troškovima ili o neopravdanom povećanju trgovačkih marži. Marin Bago naglašava da je ranije postojalo ograničenje cijena, ali da ta mjera više nije na snazi.
Zbog toga je, kako ističe, ključno da ministarstva i druge institucije javnosti daju tačne i provjerene informacije o tome jesu li trenutne cijene zaista opravdane.
Ovakva analiza je važna i zbog mogućih intervencija države. Ako se pokaže da su cijene porasle zbog stvarnog rasta troškova proizvodnje, transporta i nabavke sirovine, prostor za direktnu reakciju vlasti mogao bi biti ograničen. Ali ako je riječ o pretjeranom uvećanju trgovačkih marži, onda se otvara pitanje zaštite potrošača i potrebe za kontrolama tržišta.
Takva situacija nije nova u BiH, naročito u periodima sezonskih poskupljenja kada osnovne životne potrebe postaju osjetljive na nagle promjene tržišta.
Stručnjaci upozoravaju da se slični problemi ponavljaju gotovo svake godine, ali da je ova sezona specifična zbog istovremenog pritiska na više frontova: ograničene količine sirovine, opreznija proizvodnja, rast cijena energenata i izražena kupovna nervoza potrošača. U takvim uslovima čak i male promjene na tržištu mogu izazvati lančani efekat.
Kada jedan prodavac podigne cijenu, ostali ga često prate, a krajnji kupac tada ostaje bez stvarne mogućnosti da pronađe povoljnu i sigurnu opciju.
Prema procjenama iz sektora, oko 80 posto potrošača već se snabdjelo peletom, što znači da je većina domaćinstava svoje potrebe za početak zime uglavnom riješila. Ipak, preostalih 20 posto moglo bi se suočiti sa znatno nepovoljnijom računicom. Za njih će svaka naredna sedmica vjerovatno donositi veći trošak, posebno ako potražnja nastavi rasti kako temperature budu padale.
Zato se građanima savjetuje da ne čekaju posljednji trenutak, već da prate tržište, raspituju se kod više prodavača i, ako je moguće, kupovinu planiraju unaprijed.
Na kraju, trenutna situacija oko peleta još jednom pokazuje koliko je važno pravovremeno planiranje, ali i koliko je tržište grijanja osjetljivo na svaku neravnotežu. Za domaćinstva širom zemlje ovo nije samo pitanje cijene jedne tone goriva, nego pitanje sigurnosti, komfora i finansijske stabilnosti tokom zime.
Ukoliko nadležne institucije i proizvođači ne pronađu način da stabilizuju snabdijevanje i spriječe neopravdane skokove, mnogi građani bi ovu sezonu mogli dočekati sa znatno većim troškovima nego ranije.
