Nova američka prodaja oružja Izraelu ponovo otvorila spor u Washingtonu
Najava nove velike isporuke američkog oružja Izraelu ponovo je rasplamsala političke podjele u Sjedinjenim Američkim Državama. Iako paket još nije konačno odobren, već je izazvao snažne reakcije među demokratama, a posebno kod senatora Chrisa Van Hollena, koji je poručio da će pokušati blokirati ovu prodaju. Riječ je o paketu vrijednom 2,8 milijardi dolara, koji obuhvata desetine hiljada teških bombi i dodatnu opremu namijenjenu za napade na utvrđene ciljeve.
Prema informacijama koje su objavili Reuters, Associated Press i The Washington Post, nije riječ o običnoj vojnoj isporuci municije, nego o jednom od najvećih pojedinačnih paketa ove vrste u posljednjih nekoliko godina. Upravo zbog njegove veličine, ali i politički osjetljivog trenutka u kojem se nalazi Bliski istok, cijeli slučaj je odmah dobio mnogo širi značaj od same trgovine naoružanjem.
Van Hollen je otvoreno rekao: “Radit ćemo na tome da ovo zaustavimo.”
Važno je naglasiti da paket još uvijek nije konačno odobren. U ovoj fazi on je samo neformalno predstavljen nadležnim odborima američkog Kongresa, koji imaju ulogu da razmatraju velike prodaje oružja drugim državama. To znači da bombe nisu poslane, niti je procedura završena, ali je sama najava dovoljna da pokrene ozbiljnu raspravu o tome koliko daleko Washington treba ići u podršci izraelskoj vojsci.
Šta tačno sadrži predloženi paket
Prema dostupnim podacima, paket uključuje 20.000 bombi MK-84, 20.000 bombi BLU-117 i 20.000 penetracijskih bojevih glava I-2000. Te bombe i bojeve glave namijenjene su za napade na snažno utvrđene ciljeve, uključujući objekte ispod zemlje, bunkere i druge sklonišne strukture. Ipak, važno je precizno tumačiti ove brojke: ne radi se o 60.000 potpuno istih bombi, nego o kombinaciji različitih vrsta naoružanja, među kojima je oko 40.000 bombi teških približno 907 kilograma.
Upravo težina i razorna moć ovih bombi čine ovaj paket toliko spornim. Bombe tipa MK-84 i BLU-117 mogu probiti debele betonske konstrukcije i izazvati ogromna razaranja na širokom području. Zbog toga ih vojni analitičari i organizacije za ljudska prava često povezuju s povećanim rizikom za civile, naročito ako se koriste u gusto naseljenim sredinama.
U slučaju Gaze, gdje se civilno stanovništvo već mjesecima nalazi pod teškim humanitarnim pritiskom, ovakva vrsta oružja dodatno otvara pitanje proporcionalnosti i mogućih posljedica napada.
Finansijska konstrukcija ovog paketa također je važna za razumijevanje političke rasprave u Washingtonu. Veći dio kupovine bio bi pokriven kroz američki program vojne pomoći, što u praksi znači da SAD obezbjeđuju sredstva, a Izrael tim novcem kupuje oružje proizvedeno u američkim fabrikama. Upravo zato Van Hollen i njegovi istomišljenici insistiraju na tome da američki poreski obveznici, barem indirektno, učestvuju u finansiranju oružja koje se potom koristi u ratnim operacijama.
Van Hollen napao politiku administracije i Netanyahuovu vladu
Demokratski senator iz Marylanda poručio je da administracija Donalda Trumpa nastavlja slati izuzetno razorno oružje u trenutku kada izraelska vojska vodi operacije u Gazi i Libanu. Po njegovim riječima, to je neprihvatljivo ne samo zbog razmjera razaranja, nego i zbog političkog i moralnog pitanja odgovornosti. Van Hollen je posebno kritikovao blisku saradnju sa vladom Benjamina Netanyahua, kojeg je nazvao osobom za kojom je raspisana potjernica zbog ratnih zločina.
U toj izjavi senator se poziva na činjenicu da je Međunarodni krivični sud izdao nalog za Netanyahuovo hapšenje zbog optužbi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Međutim, važno je podsjetiti da taj nalog nije pravosnažna presuda niti automatski znači da je neko osuđen. Izrael odbacuje nadležnost tog suda i tvrdi da su optužbe politički motivisane i pravno neutemeljene.
Uprkos tome, sama činjenica da postoji međunarodni nalog za hapšenje dodatno pojačava kontroverzu oko svake nove isporuke oružja Tel Avivu.
Van Hollen je pokušao ovu politiku suprotstaviti i Trumpovom poznatom sloganu “Amerika na prvom mjestu”. Njegov argument je da se takav slogan teško može uskladiti s odlukom da američki porezni obveznici finansiraju bombe koje se koriste u ratu daleko od američke teritorije.
Time je senator pokušao otvoriti širu raspravu ne samo o Izraelu i Gazi, nego i o tome šta zapravo znači američki nacionalni interes, te gdje završava podrška savezniku, a počinje saučesništvo u sukobu s velikim civilnim posljedicama.
Zašto su ove bombe već ranije izazivale sporove
Bombe MK-84 i BLU-117 već duže vrijeme izazivaju rasprave zbog svoje snage. Teške su oko jedne tone i spadaju u oružje koje je posebno efikasno protiv čvrstih vojnih objekata, ali istovremeno može prouzrokovati veliku kolateralnu štetu. Upravo zbog toga je administracija Joea Bidena 2024. godine privremeno zaustavila jednu isporuku takvih bombi Izraelu, smatrajući da bi njihova upotreba mogla dovesti do prevelikog broja civilnih žrtava.
Nakon povratka u Bijelu kuću u januaru 2025. godine, Donald Trump je to ograničenje ukinuo. Taj potez pokazuje koliko se američka politika prema Izraelu može mijenjati u zavisnosti od administracije, ali i koliko snažan utjecaj imaju strateški, vojni i politički interesi unutar američkog establišmenta.
Kritičari upozoravaju da se time šalje poruka da je upotreba izuzetno razornog oružja prihvatljiva i u gusto naseljenim sredinama, dok izraelska strana tvrdi da djeluje isključivo protiv vojnih ciljeva Hamasa i drugih prijetnji.
Izrael, s druge strane, insistira da vodi rat u samoodbrani nakon napada 7. oktobra 2023. godine, kada je Hamas izveo napad na izraelsku teritoriju. Iz te perspektive, izraelske vlasti tvrde da je potrebno koristiti i snažno oružje kako bi se uništila podzemna infrastruktura, komandni centri i skladišta oružja.
Međutim, u međunarodnoj javnosti i dalje ostaje otvoreno pitanje da li takvi udari, posebno u urbanim zonama, mogu biti vođeni bez ozbiljnog ugrožavanja civilnog stanovništva.
Politička bitka tek počinje
Sam senator Van Hollen ne može samostalno zaustaviti prodaju. Da bi paket bio ozbiljno ugrožen, morao bi okupiti veći broj zastupnika i senatora spremnih da se suprotstave administraciji i dugogodišnjoj američkoj politici vojne podrške Izraelu. Zato njegova najava nije konačna prepreka, nego prije svega početak šire političke borbe koja bi mogla pokazati da li u Kongresu postoji dovoljno nezadovoljstva da se ovakvi paketi počnu dovoditi u pitanje.
U tom smislu, ova priča nadilazi pitanje jedne isporuke bombi. Ona govori o sve dubljim podjelama u američkoj politici, o sve glasnijim kritikama vojne pomoći saveznicima i o rastućem pritisku javnosti da se svaki novi paket oružja posmatra kroz prizmu humanitarnih posljedica.
Ako prijedlog bude napredovao, rasprava će pokazati koliko je podrška Izraelu u američkom Kongresu i dalje snažna, a koliko je već počela slabiti pod teretom rata u Gazi, međunarodnih optužbi i sve glasnijih poziva na ograničavanje vojne pomoći.
Za sada je jedino sigurno da spor nije završen. Naprotiv, nova najava američke prodaje oružja Izraelu mogla bi postati jedan od najvažnijih testova odnosa između Bijele kuće, Kongresa i javnosti, naročito u trenutku kada se pitanje rata, odgovornosti i međunarodnog prava sve češće prepliću sa američkom unutrašnjom politikom.
Izvor: Reuters, Associated Press, The Washington Post
Napomena: U pripremi teksta i pojedinih ilustracija korišteni su AI alati. Sadržaj je urednički pregledan i provjeren prije objave.
