Žan Kretjen iz Gandera poslao snažnu poruku Americi: „Nikada ne miješajte našu velikodušnost sa slabošću“
Bivši kanadski premijer Žan Kretjen (Jean Chrétien) iskoristio je obilježavanje 25. godišnjice terorističkih napada 11. septembra da uputi poruku Sjedinjenim Američkim Državama koja je odjeknula daleko izvan ceremonije u kojoj je izgovorena. Govoreći u Ganderu na Newfoundlandu, gradu koji je 2001. godine postao simbol solidarnosti, Kretjen je podsjetio da se kanadska dobrota i otvorenost ne smiju pogrešno tumačiti kao znak slabosti ili spremnosti na podređenost.
Njegov nastup imao je posebnu težinu upravo zato što je održan na mjestu koje je prije četvrt stoljeća postalo jedno od najpoznatijih utočišta u modernoj historiji zračnog saobraćaja. Nakon što su Sjedinjene Države 11. septembra 2001. zatvorile svoj zračni prostor, brojni transatlantski letovi bili su preusmjereni prema Kanadi, a Gander je iznenada postao domaćin hiljadama putnika i članova posade.
U grad je tog dana sletjelo 38 aviona sa više od 6.500 ljudi, što je gotovo preko noći udvostručilo broj stanovnika ovog mjesta.
Ono što je uslijedilo ostalo je trajno upisano u kolektivno sjećanje Kanade. Stanovnici Gandera, iako sami bez ikakve pripreme za tako ogroman priliv ljudi, odmah su otvorili vrata svojih domova, škola, crkava, sportskih dvorana i drugih objekata.
Ti prostori pretvoreni su u privremeni smještaj, a lokalna zajednica organizirala je hranu, vodu, lijekove, odjeću i sve druge osnovne potrepštine za putnike koji su se iznenada našli daleko od svojih porodica i odredišta. U tom trenutku, kako danas podsjećaju i brojni učesnici tih događaja, Gander nije bio samo tačka na mapi, nego primjer kako zajednica reagira kada je najpotrebnije pokazati ljudskost.
Kretjen je u svom govoru podsjetio da se ta vrsta velikodušnosti često pogrešno posmatra kroz prizmu slabosti. Obrativši se, kako je rekao, „američkim prijateljima“, 92-godišnji bivši premijer naglasio je da Kanađani mogu biti tolerantni, ljubazni i spremni pomoći, ali da to ni u kojem slučaju ne znači da će pristati na ponižavanje ili pritiske. Njegova poruka bila je jasna: „Nikada ne miješajte našu velikodušnost sa slabošću“.
U kontekstu današnjih odnosa između Otave i Vašingtona, takve riječi dobile su i dodatnu političku težinu. Kanada i Sjedinjene Američke Države već dugo dijele jednu od najvažnijih ekonomskih i sigurnosnih veza na svijetu, ali su posljednjih godina te veze opterećene trgovinskim sporovima, političkim tenzijama i sve češćim javnim prepucavanjima.
Posebnu osjetljivost izazvale su izjave američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je u više navrata govorio o Kanadi na način koji su mnogi u toj zemlji doživjeli kao nepoštovanje, pa čak i kao insinuaciju da bi Kanada mogla postati 51. savezna država SAD-a.
Na takvu atmosferu Kretjen je odgovorio porukom koja spaja diplomatsku smirenost i čvrstinu. Prema njegovim riječima, spremnost Kanade da sarađuje, razgovara i gradi partnerstvo nikada ne bi smjela biti shvaćena kao spremnost na popuštanje pod pritiskom. On je upozorio da neprijateljski ton, uvrede i prijetnje ne vode slabljenju kanadskog stava, nego upravo suprotno — jačanju unutrašnjeg jedinstva i odlučnosti.
„Što nas više vrijeđaju, prijete nam i zlostavljaju nas, to ćemo se više zauzimati za sebe i ostati ujedinjeni“, poručio je bivši premijer.
Kretjenova izjava nije bila samo politički komentar, nego i podsjetnik na karakter zemlje koju je vodio. Kanada se dugo gradi kao društvo koje naglašava multikulturalnost, socijalnu koheziju i ideju da su solidarnost i otvorenost vrijednosti koje treba čuvati.
Međutim, upravo slučaj Gandera pokazuje i drugu stranu te priče: kanadska gostoljubivost nije pasivna, nego aktivna i organizirana, a iza nje stoji uvjerenje da zajednica ima odgovornost prema drugima, posebno u kriznim trenucima. Zato Gander često služi kao primjer da humanost nije tek lijepa riječ, nego konkretna odluka da se reagira kad je najteže.
Na komemoraciji je govorio i američki ambasador u Kanadi Pit Hukstra (Pete Hoekstra), koji je zahvalio Ganderu i cijeloj Kanadi na pomoći pruženoj Amerikancima nakon napada, ali i na prijateljstvu koje je nastavilo da traje godinama poslije tragedije. Njegovo prisustvo podsjetilo je da se odnos dvije zemlje ne može svesti samo na aktuelne političke nesuglasice, jer iza njih postoji duboka mreža zajedničke historije, ekonomije, granica i svakodnevnih ljudskih veza.
Ipak, upravo zbog toga su poruke poput Kretjenove važne: one podsjećaju da prijateljstvo ne znači odricanje od vlastitog dostojanstva.
Događaj u Ganderu tako je još jednom pokazao kako se sjećanje na 11. septembar ne odnosi samo na tragediju i gubitak, nego i na primjere saosjećanja koji su iz nje proizašli. Dok su mnogi gradovi širom svijeta tog dana pratili dramatične vijesti s nevjericom, mali grad na Newfoundlandu postao je simbol toga da se u trenucima straha mogu roditi solidarnost, povjerenje i prijateljstvo.
Četvrt stoljeća kasnije, upravo iz tog mjesta Kretjen je podsjetio da Kanada ostaje spremna pomoći, ali i spremna da jasno kaže kada je njena dobrota pogrešno protumačena.
Za mnoge Kanađane, ova godišnjica bila je prilika ne samo za sjećanje na napade, nego i za reafirmaciju vrijednosti na kojima počiva njihovo društvo. Gander se ponovo našao u fokusu kao mjesto koje je u najtežem trenutku pokazalo koliko daleko mogu dosegnuti obična ljudska pristojnost i organizovana zajednička akcija.
U tom smislu, Kretjenova poruka nije bila upućena samo američkoj publici nego i svima koji žele razumjeti šta znači kanadski identitet: ljubaznost bez kompleksa, saradnja bez potčinjenosti i solidarnost bez odricanja od samopoštovanja.
