Beogradski večiti derbi pod lupom: kazne za Crvenu zvezdu, Partizan i Novi Pazar zbog ponašanja na tribinama
Disciplinska i etička komisija Fudbalskog saveza Srbije donijela je novu rundu sankcija nakon incidenata koji su obilježili 180. „vječiti derbi“ između Crvene zvezde i Partizana, kao i nekoliko drugih utakmica u domaćim takmičenjima. Odluke su uslijedile nakon što su tokom i poslije mečeva zabilježeni brojni propusti u organizaciji, upotreba pirotehnike, ubacivanje predmeta na teren, ali i skandalozni političko-ideološki ispadi na tribinama koji su izazvali oštre reakcije javnosti.
Prema informacijama koje su objavili srbijanski mediji, posebno je odjeknuo podatak da su navijači oba najveća beogradska kluba tokom derbija veličali ratnog zločinca Ratka Mladića, što je dodatno zaoštrilo atmosferu i otvorilo pitanja o granicama tolerancije prema govorima mržnje i historijskom revizionizmu na sportskim događajima.
Iako su disciplinski organi reagovali novčanim i uslovnim kaznama, cijeli slučaj ponovo je pokazao koliko su stadioni na Balkanu i dalje prostor na kojem se često prelaze granice sportskog navijanja.
Crvena zvezda je zbog utvrđenih propusta sankcionisana s milion dinara, što je približno 8.500 eura, a klub je dobio i uslovnu kaznu odigravanja jedne prvenstvene ili kup utakmice na domaćem terenu bez prisustva publike. Rok provjere za tu mjeru iznosi godinu dana.
U obrazloženju se navodi da je kazna izrečena zbog neadekvatnog pretresa navijača na ulazima, kašnjenja početka utakmice, kao i zbog upotrebe velike količine pirotehnike, naročito topovskih udara, koji su u više navrata stvarali sigurnosni problem i remetili tok susreta.
Partizan je kažnjen sa 300.000 dinara, uz uslovnu zabranu prisustva njegovih navijača na jednoj prvenstvenoj ili kup utakmici na gostujućem terenu u narednih godinu dana. Kod navijača crno-bijelih evidentirano je aktiviranje velikog broja pirotehničkih sredstava, uključujući čak 36 topovskih udara. Posebno zabrinjava činjenica da je u 14.
minuti jedan pripadnik osiguranja ispod južne tribine zadobio lakšu tjelesnu povredu nakon eksplozije topovskog udara ubačenog na atletsku stazu, što je još jednom potvrdilo da ovakvi incidenti nisu samo disciplinski prekršaji nego i direktna prijetnja ljudima na stadionu.
U slučaju Crvene zvezde dodatnu pažnju izazvala je i minuta šutnje za Ratka Mladića, organizovana na utakmicama protiv Partizana i OFK Beograda – IMT. Prema dostupnim informacijama, domaćini su taj čin izveli bez saglasnosti FSS-a i Zajednice Super lige Srbije.
Međutim, u dostavljenom obrazloženju kazni nije precizirano da li je upravo ova minuta šutnje bila direktan osnov za sankcionisanje Crvene zvezde, što je ostavilo prostor za različita tumačenja i dodatne polemike u javnosti. OFK Beograd, također, nije obuhvaćen navedenim kaznama, iako je i njegov susret bio dio šireg konteksta kontroverze.
Posebno se izdvaja i slučaj Novog Pazara, koji je kažnjen sa 400.000 dinara, uz uslovnu mjeru igranja jedne prvenstvene ili kup utakmice pred praznim tribinama u periodu od godinu dana. Ta kazna odnosi se na prekršaje zabilježene na utakmicama protiv Mačve i Železničara. Pored korištenja pirotehnike, tokom poluvremena susreta sa Železničarom zabilježen je i neovlašten ulazak oko 30 osoba u restriktivni prostor radi obavljanja vjerskog obreda.
Iako je kao olakšavajuća okolnost uzeto u obzir da sigurnost učesnika utakmice ni u jednom trenutku nije bila ugrožena, disciplinski organi su jasno poručili da su takvi postupci neprihvatljivi i da narušavaju propisani red na stadionima.
Na više utakmica tokom ovog perioda na teren su ubacivani i različiti predmeti, među kojima su metalni novac, upaljači i plastične flašice. U sportskom smislu, to često djeluje kao „sitni“ ispad publike, ali u praksi predstavlja ozbiljan sigurnosni rizik za igrače, sudije, službena lica i osiguranje.
Disciplinska i etička komisija zato je upozorila klubove i navijačke grupe da se ubacivanje pirotehnike i predmeta na teren više neće tolerisati te da bi svako novo kršenje pravila moglo donijeti znatno strože sankcije, uključujući veće novčane kazne i zabranu prisustva publike na domaćim i gostujućim utakmicama.
Ove odluke dolaze u trenutku kada se sve više govori o potrebi da se srpski fudbal, ali i sport na prostoru cijelog regiona, ozbiljnije suoči s problemom navijačkog ekstremizma, nacionalističkih poruka i nasilnih ispada. Stadion je mjesto na kojem bi sport trebalo da bude u prvom planu, a ne prostor za glorifikaciju osuđenih ratnih zločinaca ili obračunavanje kroz pirotehniku i zastrašivanje.
Upravo zato su ovakve kazne važan signal klubovima da organizacija utakmica nije samo formalnost, nego odgovornost prema publici, igračima i cijelom društvu.
Istovremeno, slučaj je otvorio i širu debatu o tome da li su dosadašnje mjere dovoljno učinkovite da promijene ponašanje navijača. U mnogim sredinama novčane kazne često postaju samo dio redovnog troška klubova, dok se stvarni problem na tribinama nastavlja. Zato dio stručne javnosti smatra da je potrebno više ulagati u prevenciju, bolju kontrolu ulaza, strožu identifikaciju počinilaca i dosljednije sankcionisanje pojedinaca, a ne samo kolektivno kažnjavanje klubova.
Bez takvog pristupa, upozoravaju analitičari, stadion će i dalje ostati mjesto na kojem se prelamaju društvene tenzije umjesto da bude primjer sportskog duha.
