Meloni najavila stroža pravila za strane učenike i zabranu pokrivanja lica u italijanskim školama
Italijanska premijerka Giorgia Meloni najavila je paket novih mjera koje bi mogle značajno uticati na obrazovni sistem u Italiji, posebno na sastav školskih razreda, proces integracije djece stranog porijekla i pravila ponašanja i odijevanja unutar obrazovnih ustanova.
Najava je izazvala veliku pažnju javnosti jer se ne odnosi samo na administrativna pitanja u školama, nego i na šire društvene rasprave o identitetu, jeziku, kulturi i načinu na koji država definiše granice integracije.
Prema onome što je Meloni poručila, italijanska vlada uskoro bi trebala predstaviti prijedlog zakona kojim bi se zakonski utvrdio maksimalan broj stranih učenika u jednom razredu. Iako tačan procenat još nije objavljen, jasno je da vlada želi postaviti preciznija pravila nego što su do sada postojala.
Ova tema u Italiji već godinama nije samo pitanje škole, već i šire politike migracija i društvene kohezije, jer mnoge lokalne zajednice imaju sve veći broj djece koja kod kuće govore drugi jezik ili dolaze iz porodica koje se tek integrišu u italijansko društvo.
Meloni je kao glavni razlog za ovu odluku navela integraciju i poznavanje italijanskog jezika. Prema njenom obrazloženju, u razredima u kojima je mali broj učenika koji ne govore italijanski lakše je organizovati nastavu, pomoći djeci da savladaju jezik i omogućiti im da budu ravnopravni učesnici školskog procesa.
S druge strane, tvrdi da prevelik broj djece koja ne poznaju dovoljno jezik stvara dodatne prepreke i za nastavnike i za same učenike, jer usporava rad u razredu i otežava uključivanje svih učenika u zajedničke aktivnosti.
Prema podacima Fondacije ISMU, učenici koji nemaju italijansko državljanstvo čine oko 11,6 posto ukupne populacije učenika u italijanskim školama. Taj podatak pokazuje da se ne radi o marginalnoj pojavi, već o važnom i dugoročnom društvenom fenomenu. U brojnim urbanim sredinama taj procenat je i znatno veći, što znači da su škole već odavno postale mjesta na kojima se ogleda demografska i migraciona slika zemlje.
Upravo zbog toga svaka promjena pravila o rasporedu učenika izaziva snažne reakcije stručnjaka, roditelja i političkih aktera.
U najavi novih mjera posebno je naglašeno da se one ne bi odnosile samo na učenike, nego i na njihove roditelje, naročito u slučajevima kada porodice imaju ozbiljnije poteškoće u prilagođavanju italijanskom školskom sistemu. Vlada razmatra mogućnost da za takve roditelje bude uvedena obaveza učenja italijanskog jezika, što bi, prema stavu vlasti, trebalo pomoći boljoj komunikaciji sa školama, nastavnicima i lokalnim institucijama.
Ova ideja uklapa se u širi pristup prema kojem integracija nije samo pitanje djece, nego i cijelih porodica koje pokušavaju pronaći svoje mjesto u novom društvenom okruženju.
Poseban dio najavljenih pravila odnosi se na burke i nikabe, odnosno odjevne predmete koji prekrivaju lice. Meloni je potvrdila da će u školama biti uvedena zabrana nošenja takve odjeće, naglašavajući da se u obrazovnim ustanovama mora boraviti s otkrivenim licem.
Njena poruka bila je jasna: škola, prema njenom mišljenju, mora biti prostor u kojem je identitet učenika vidljiv i u kojem je komunikacija direktna, bez prepreka koje mogu otežati međusobno prepoznavanje i kontakt. Premijerka je pritom poručila da nijedna tradicija ne može biti opravdanje za to da mlada žena mora skrivati lice.
Ove najave nisu došle iznenada. Još ranije je italijanski ministar obrazovanja Giuseppe Valditara govorio o potrebi da se zakonski preciznije reguliše broj stranih učenika u razredima. On je podsjetio da već postoji ograničenje od 30 posto, predviđeno jednom cirkularnom odlukom, ali je istakao da se to pravilo nije dosljedno primjenjivalo u praksi.
Upravo zbog toga, smatra on, potrebno je donijeti jasniji i obavezujući zakon koji bi školama i lokalnim vlastima dao precizne smjernice. Time bi se, prema tom stavu, izbjegla neujednačena primjena pravila i osiguralo da se politika integracije provodi na istovjetan način širom zemlje.
Ipak, ovakve odluke gotovo sigurno neće proći bez rasprave. U Italiji se već godinama vode debate o tome gdje prestaje zaštita kulturnog identiteta, a gdje počinje diskriminacija. Dok jedni tvrde da je potrebno štititi školski sistem i osigurati da djeca što brže nauče jezik te budu potpuno uključena u nastavu, drugi upozoravaju da stroga ograničenja mogu dodatno obilježiti djecu stranog porijekla i stvoriti osjećaj isključenosti.
To je posebno osjetljivo pitanje u zemlji koja se suočava s demografskim promjenama, migracijama i različitim modelima suživota u velikim gradovima i manjim sredinama.
Melonijina najava tako predstavlja nastavak šire političke debate o tome kako Italija vidi vlastitu budućnost u multikulturnom društvu. Škole su u toj raspravi ključne jer se upravo u njima prvi put susreću djeca različitih jezika, religija i porodičnih iskustava. Zbog toga odluke o broju stranih učenika po razredu, obavezama roditelja i pravilima odijevanja imaju značenje koje nadilazi same učionice.
One oblikuju način na koji država šalje poruku o integraciji, javnom prostoru i odnosu prema različitostima.
Za sada je, međutim, važno naglasiti da su sve ove mjere još uvijek u fazi najave. Premijerka nije iznijela konačan broj učenika koji bi bio dozvoljen u jednom razredu, niti su objavljeni svi detalji budućeg propisa. Tek nakon što vlada predstavi konkretan tekst prijedloga bit će jasnije kako će nova pravila izgledati u praksi i kakav će njihov uticaj biti na škole, roditelje i djecu širom Italije.
Ono što je sigurno jeste da će ova tema ostati visoko na političkoj i društvenoj agendi u narednom periodu.
