CIK BiH pod lupom nakon izbora: nove tehnologije, prigovori i mogućnost ponavljanja glasanja u Brčkom
Izborni proces u Bosni i Hercegovini ove je godine ušao u novu fazu, a prvi rezultati primjene savremenih tehnologija pokazali su koliko je takav iskorak istovremeno važan i zahtjevan.
Član Centralne izborne komisije BiH Ahmet Šantić istakao je da je izborni dan bio izuzetno složen, prije svega zbog prvog širokog korištenja biometrijske identifikacije birača i skenera glasačkih listića, ali je naglasio da je CIK u cjelini zadovoljan načinom na koji je sistem funkcionisao.
Govoreći za N1 u emisiji Dan uživo, Šantić je objasnio da su nove tehnologije označile jednu od najvećih promjena u izbornom sistemu Bosne i Hercegovine od uvođenja pasivne registracije 2006. godine. Prema njegovim riječima, riječ je o svojevrsnoj tehnološkoj revoluciji koja je promijenila način na koji birači prolaze kroz biračko mjesto, ali i način na koji se kasnije provjerava regularnost glasanja.
Iako su tokom dana zabilježeni brojni izazovi, Šantić tvrdi da je sistem pokazao sposobnost da odgovori na većinu problema u realnom vremenu.
Prvi veliki test za biometrijsku identifikaciju
Jedna od centralnih tema izbora bila je upravo upotreba biometrijske identifikacije, koja je uvedena kako bi se smanjile mogućnosti zloupotreba i dodatno osnažila transparentnost procesa. Šantić je priznao da je CIK prije izbora imao informacije da bi na pojedinim biračkim mjestima moglo doći do pokušaja onesposobljavanja opreme, naročito biometrijskih uređaja i skenera.
Takve informacije, kako je naveo, shvaćene su ozbiljno, ali nisu vodile unaprijed donesenim zaključcima o namjeri članova biračkih odbora ili lokalnih komisija.
On je posebno naglasio da nijedno biračko mjesto nije trajno prešlo na tradicionalni način glasanja. Na nekim lokacijama bilo je zahtjeva da se to učini, ali je tehničko osoblje uspjelo otkloniti kvarove i ponovo osposobiti uređaje. To je, prema njegovom mišljenju, bio dokaz da sistem, iako nov i opterećen početnim poteškoćama, ipak funkcioniše dovoljno stabilno da se izborni proces ne mora vraćati na staru praksu.
Takav razvoj događaja važan je i iz šire perspektive, jer Bosna i Hercegovina godinama pokušava modernizirati izborni proces i smanjiti prostor za manipulacije, sporove i sumnje u nepravilnosti. U tom smislu, uvođenje novih uređaja nije samo tehničko pitanje, nego i političko i institucionalno, jer od uspješnosti primjene zavisi povjerenje građana u izborni rezultat.
Prigovori na biometriju i mogućnost dodatnih provjera
Šantić je potvrdio da je CIK već zaprimio određene prigovore koji se odnose na navode da su pojedini birači glasali iako nisu prošli biometrijsku identifikaciju. Iako u ovom trenutku, kako kaže, nema zvaničnih i potpunih podataka, svi takvi navodi će biti detaljno provjereni. Posebno je važno to što sistem ostavlja tragove o svakom biraču, uključujući i vrijeme glasanja, što omogućava naknadnu analizu spornih situacija.
Prema objašnjenju člana CIK-a, izborni propisi predviđaju mogućnost upoređivanja broja biometrijski identifikovanih birača sa brojem glasačkih listića pronađenih u kutiji. Ako odstupanje pređe dva posto, zakon nalaže kontrolno brojanje u Glavnom centru za brojanje. U najtežim slučajevima, ako se utvrde ozbiljne nepravilnosti, može doći i do ponavljanja glasanja. To pokazuje da sistem nije samo digitalizovan, nego i pravno zaštićen kroz jasno propisane mehanizme kontrole.
Šantić je dodao da CIK posjeduje slipove za svakog birača, na kojima je evidentirano tačno vrijeme kada je osoba glasala. Ti podaci, zajedno s drugim izbornim materijalom, ostaju ključni dokazni materijal u slučajevima kada se otvore sumnje u moguću zloupotrebu ili neusklađenost podataka. Upravo zbog toga, naglašava, sve prigovore treba posmatrati ozbiljno, ali i hladne glave, bez brzih optužbi koje bi mogle dodatno pojačati političke tenzije.
Veliki broj nevažećih listića i dileme oko uzroka
Posebnu pažnju javnosti privukao je podatak o gotovo 400.000 nevažećih listića kada se zbroje svi nivoi vlasti. Šantić je upozorio da takva zbirna cifra može djelovati dramatično, posebno kada se iznese bez dodatnog objašnjenja, jer se nevažeći listići ne odnose uvijek na isti izborni nivo niti na isti razlog poništenja. Ipak, nije odbacio mogućnost da je ove godine procenat nevažećih listića ipak nešto viši nego u ranijim izbornim ciklusima.
Jedan od mogućih razloga za to, prema njegovim riječima, jeste novi način glasanja i drugačiji izgled glasačkih listića, posebno za starije građane koji su se prvi put susreli s ovakvim sistemom. Za mnoge birače, naročito one koji nisu navikli na tehnički složenije procedure, samo popunjavanje listića moglo je biti zbunjujuće.
Zato će CIK tek nakon detaljne analize moći preciznije utvrditi da li su glasači griješili zbog neupućenosti, zbog namjernog poništavanja listića ili zbog tehničkih problema na biračkom mjestu.
Najavljena je i provjera slučajeva 23 kandidata koji, prema preliminarnim podacima, nisu dobili nijedan glas. Takav rezultat u političkom smislu uvijek izaziva pažnju, jer otvara pitanje da li je riječ o specifičnom rasporedu preferencija birača ili o eventualnim nepravilnostima. Šantić je pojasnio da će se najpotpuniji odgovor dobiti tek kada se na relevantnim biračkim mjestima izvrši neposredan uvid u glasačke listiće i uporede svi raspoloživi podaci.
Visoko i Brčko: dva različita slučaja, dvije vrste provjera
CIK se istovremeno bavi i konkretnim prigovorima koji dolaze iz više sredina. U slučaju opštine Visoko, Demokratska fronta je podnijela zahtjev zbog navodnih nepravilnosti s kandidatskom listom za Parlament Federacije BiH u izbornoj jedinici 406. Šantić je rekao da su nadležne službe zadužene da utvrde sve činjenice, izuzmu kandidatske liste i uzmu izjave članova biračkih odbora prije nego što komisija donese konačnu odluku.
Takav postupak pokazuje da CIK nastoji odluke temeljiti na dokazima, a ne na političkim interpretacijama.
Mnogo ozbiljniji tehnički problem, prema Šantiću, utvrđen je na jednom biračkom mjestu u Brčko distriktu. Tamo su birači koji glasaju s opcijom Republike Srpske dobili četiri glasačka listića, ali listić za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH nije odgovarao tom biračkom mjestu. Zbog te greške izborni proces nije mogao biti okončan na propisan način, što otvara pitanje zakonitosti cijelog glasanja na toj lokaciji.
Na pitanje hoće li se glasanje ponavljati samo za sporni nivo ili za sve nivoe vlasti, Šantić je odgovorio da će odluka najvjerovatnije obuhvatiti sva četiri nivoa. Prema njegovim riječima, CIK će vrlo brzo donijeti odluku o poništenju izbora na tom biračkom mjestu i utvrditi datum za ponavljanje glasanja. To je jedan od najjasnijih primjera da i najmanja tehnička greška može imati ozbiljne posljedice po izborni rezultat i povjerenje birača.
Širi značaj izbora za budućnost izbornog sistema
Cijeli slučaj pokazuje da Bosna i Hercegovina ulazi u period u kojem će izbori sve više zavisiti od kombinacije tehnologije, preciznih procedura i brzih pravnih reakcija. Uvođenje biometrije i skenera može značajno smanjiti prostor za manipulacije, ali samo ako prateći mehanizmi kontrole budu jednako efikasni. Zato će naredni dani biti važni ne samo zbog konkretnih prigovora, nego i zbog toga kako će javnost ocijeniti ukupni uspjeh novog sistema.
Za CIK BiH, ovi izbori predstavljaju i ispit stručnosti i ispit povjerenja. Ako se sporni slučajevi razjasne brzo i transparentno, novi model mogao bi postati temelj za buduće izborne cikluse. Ako, međutim, prevladaju sumnje i nedorečenosti, sve prednosti tehnološkog napretka mogu pasti u drugi plan.
Upravo zato su provjere koje slijede jednako važne kao i sam izborni dan, a odluke o ponavljanju glasanja ili dodatnim kontrolama bit će pažljivo praćene širom zemlje.
