Septembar donosi nastavak ljetnih vrućina: Sladić najavljuje sparan početak mjeseca i tek kratkotrajno osvježenje
Iako kalendarski septembar u pravilu budi očekivanja o prvom ozbiljnijem zahlađenju, bosanskohercegovački meteorolog Nedim Sladić poručuje da ove godine takva nada zasad nema mnogo uporišta u prognostičkim modelima. Prema njegovoj procjeni, kraj ljeta neće naglo ustupiti mjesto jeseni, a građane Bosne i Hercegovine početkom mjeseca i dalje očekuje vrlo toplo vrijeme, uz temperature koje će se u pojedinim krajevima zadržavati na ljetnom nivou.
Sladić je istakao da u prvim danima septembra nema značajnijih pokazatelja koji bi ukazivali na ozbiljniju promjenu atmosferskih prilika. Umjesto dugoočekivanog jesenjeg osvježenja, prognostički materijali i dalje sugeriraju dominaciju toplog zraka, pa će tako Hercegovina i dalje biti među najtoplijim područjima, s dnevnim temperaturama do oko 38 stepeni Celzijusa.
U Bosni se očekuju nešto niže, ali i dalje vrlo visoke vrijednosti, do oko 35 stepeni, što je za ranu jesen iznad prosjeka i osjetiće se kao nastavak ljeta bez većeg predaha.
Takav razvoj situacije posebno je važan za građane koji su se nadali da će početak školske godine označiti i kraj ekstremnijih vrućina. Međutim, meteorološka slika pokazuje da će povratak školaraca u učionice vjerovatno biti praćen i povratkom na poznate ljetne navike: češće traženje hlada, rashladnih uređaja i opreza tokom najtoplijeg dijela dana.
Sladićev ton objave sugerira da ljeto još nije spremno da preda “palicu” jeseni, barem ne u prvoj sedmici mjeseca.
Pljuskovi mogući, ali bez ozbiljnijeg utjecaja na sušu
Prema Sladićevim riječima, jedini signal za nešto promjenjivije vrijeme mogao bi se pojaviti oko 3. septembra, kada su mogući prolazni i rijetki pljuskovi. Ti pljuskovi, objašnjava meteorolog, bili bi posljedica rubnog premještanja frontalnog poremećaja, što znači da bi atmosfera mogla nakratko postati nestabilnija, ali bez dugotrajnijeg i sveobuhvatnog preokreta. Drugim riječima, riječ je o kratkotrajnom osvježenju, a ne o pravom ulasku u stabilniji jesenski režim.
Važno je naglasiti da takve epizode ne znače automatski i značajnije poboljšanje hidroloških prilika. Sladić upozorava da suša ostaje ozbiljan problem za veći dio zemlje, jer lokalni pljuskovi, koliko god korisni bili za trenutni osjećaj olakšanja, neće bitno popraviti vodnu bilancu u zemljištu. To znači da će tlo i dalje ostati nedovoljno natopljeno, a posljedice dugotrajnog sušnog perioda neće nestati nakon nekoliko kratkih padavinskih epizoda.
Ovakva prognoza posebno je značajna za poljoprivrednike, vrtlare i sve one koji zavise od stabilnih padavina i umjerenijih temperatura. Visoke vrijednosti zraka i manjak kiše utiču na isušivanje površinskog sloja zemljišta, otežavaju rast kultura i povećavaju potrebu za navodnjavanjem. U isto vrijeme, toplotni stres može biti izražen i za stoku, dok gradske sredine dodatno trpe zbog zagrijanog asfalta, manjka zelenila i pojačanog osjećaja sparine.
Zašto septembar više liči na produženi august
Na prvi pogled, ovakve temperaturne najave možda djeluju kao iznenađenje, ali posljednjih godina nije rijetkost da septembar donosi duže zadržavanje ljetnih osobina vremena. Klimatske promjene, porast prosječnih temperatura i češći toplinski valovi doprinose produžavanju perioda vrućina, zbog čega se granica između ljeta i jeseni sve više zamagljuje. Zato sve češće svjedočimo situacijama u kojima školska godina počinje uz temperature karakteristične za vrhunac sezone godišnjih odmora.
U Bosni i Hercegovini takvi uslovi dodatno dolaze do izražaja zbog specifičnog geografskog položaja i raznolikog reljefa. Hercegovina tradicionalno ostaje toplija, ali i u unutrašnjosti Bosne tokom stabilnih anticiklonalnih prilika temperatura može dostići vrijednosti koje značajno premašuju sezonski prosjek. Kada se tome doda slabiji vjetar, vedro nebo i dugotrajno sunčano zračenje, osjećaj vrućine postaje još izraženiji, pa čak i dani koji brojčano nisu ekstremni mogu djelovati vrlo naporno za stanovništvo.
Sladićeva prognoza stoga nije samo najava vremena, nego i podsjetnik da se građani trebaju prilagođavati novim klimatskim obrascima. Tokom ovakvih perioda preporučuje se izbjegavanje dužeg boravka na direktnom suncu, redovno unošenje tekućine i dodatna pažnja prema djeci, starijim osobama i hroničnim bolesnicima. Visoke temperature mogu imati ozbiljan utjecaj na zdravlje, posebno ako noći ostanu tople, jer organizam tada ne dobija dovoljno vremena za oporavak od dnevne sparine.
Jesen se neće odmah osjetiti, ali promjene ipak dolaze postepeno
Iako početak septembra neće donijeti dramatičan zaokret, to ne znači da jesen u potpunosti izostaje. Meteorološki prijelazi često se ne događaju naglo, nego postepeno: prvo kroz kraće nestabilnosti, zatim kroz blago spuštanje temperatura, a tek kasnije kroz izraženije promjene u rasporedu padavina i dužini dana. Upravo zato prvi septembarski dani mogu djelovati kao produžetak ljeta, iako se u atmosferi već polako stvaraju uslovi za drugačiji režim vremena.
Za većinu stanovnika najvažnije je da budu informirani i da prate ažurirane prognoze, jer i relativno mali poremećaji mogu utjecati na svakodnevne obaveze, putovanja i boravak na otvorenom.
U tome je i vrijednost ovakvih meteoroloških najava: one ne služe samo da kažu hoće li padati kiša, nego i da pruže širu sliku o tome kako se razvija sezona, koliko će trajati vrućina i gdje su mogući lokalni rizici poput suše ili kratkotrajnih pljuskova.
Prema trenutnim pokazateljima, građane Bosne i Hercegovine u prvoj polovini septembra očekuje nastavak izrazito toplog vremena, uz tek povremene i ograničene pokušaje atmosfere da donese kratko osvježenje. Zbog toga će ljeto, barem prema Sladićevim najavama, još neko vrijeme ostati prisutno u svakodnevici, a pravi jesenji osjećaj stići će nešto kasnije nego što su mnogi priželjkivali.
