U Srebrenici najavljeno mirno okupljanje udruženja žrtava genocida, istog dana planiran i skup kojim se veliča Ratko Mladić
U Srebrenici je za srijedu, 2. septembar, najavljeno mirno i dostojanstveno okupljanje članica udruženja koje okupljaju preživjele žrtve genocida i porodice stradalih. Organizatori su udruženja “Pokret Majke enklave Srebrenica i Žepa”, “Žene Srebrenice”, “Majke Srebrenice” i “Žene Podrinja”, a planirano je da skup traje od 16 do 18 sati na platou ispred Tržnog centra “Zvorničanka”.
Prema navodima organizatora, očekuje se dolazak oko 250 članica udruženja iz Srebrenice, Tuzlanskog kantona, Kantona Sarajevo i drugih dijelova Bosne i Hercegovine. Riječ je o ženama koje već decenijama nose teret lične i kolektivne traume, ali i nastavljaju javno govoriti o potrebi za istinom, pravdom i trajnim sjećanjem na žrtve genocida počinjenog u Srebrenici u julu 1995. godine.
Organizatori su naglasili da će okupljanje biti sprovedeno uz puno poštivanje zakona, javnog reda i mira, te da neće biti ugrožena sigurnost građana niti imovine. U zahtjevu upućenom nadležnim organima istaknuto je da će preduzeti sve potrebne mjere kako bi skup protekao bez incidenata i u atmosferi dostojanstva koja, kako navode, odgovara ozbiljnosti teme i poruci koju žele poslati.
U saopštenju upućenom institucijama, udruženja su zatražila da se, u skladu sa važećim propisima, odobri održavanje mirnog okupljanja. Takav zahtjev ima dodatnu težinu imajući u vidu simboliku mjesta na kojem se skup organizuje. Srebrenica nije tek geografska tačka na mapi Bosne i Hercegovine, nego prostor duboke historijske boli, međunarodno priznate tragedije i trajnog podsjećanja na obavezu da se zločin nikada ne relativizira niti zaboravi.
Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da je za isti dan, i to od 17:00 sati, najavljeno i drugo okupljanje, čiji je cilj, prema dostupnim informacijama, glorificiranje osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Ovakav potez dodatno pojačava napetosti i otvara pitanje odgovornosti onih koji u javnom prostoru promovišu poruke koje vrijeđaju žrtve, porodice ubijenih i sve građane kojima su mir i međusobno poštovanje osnovne civilizacijske vrijednosti.
Ratko Mladić je pred međunarodnim i domaćim pravosuđem presuđen za najteže zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini, uključujući genocid u Srebrenici. Zbog toga svaki pokušaj njegovog uzdizanja u javnosti ima dalekosežne posljedice: ne samo da ponovo otvara rane preživjelih, nego i ruši napore brojnih organizacija, institucija i pojedinaca koji godinama rade na izgradnji kulture sjećanja, suživota i odgovornosti.
U takvom kontekstu, mirno okupljanje žrtava dobija i širu društvenu dimenziju, kao podsjetnik da se dostojanstvo ne može izjednačiti s provokacijom.
Udruženja koja stoje iza skupa godinama su prisutna u javnom životu Bosne i Hercegovine upravo zato što vjeruju da se istina mora čuti uprkos pokušajima njenog potiskivanja. Njihove članice, mahom majke, supruge, sestre i kćerke ubijenih, često su u prvom planu kada se govori o borbi za pravdu, identifikaciju nestalih osoba, obilježavanje godišnjica i očuvanje sjećanja na žrtve. Njihov glas je postao simbol upornosti i moralnog otpora negiranju zločina.
Mirno okupljanje u Srebrenici zato nije samo administrativna formalnost, već i javna poruka o tome kako se društvo odnosi prema prošlosti. Način na koji institucije odgovore na ovakve zahtjeve pokazuje koliko su spremne zaštititi pravo na sjećanje, slobodu okupljanja i sigurnost svih građana, ali i koliko razumiju osjetljivost prostora poput Srebrenice.
Upravo zbog toga očekuje se da nadležni organi postupaju pažljivo, dosljedno i u skladu sa zakonom, imajući u vidu sve okolnosti koje prate ovaj datum.
Istovremeno, javnost u Bosni i Hercegovini već duže vrijeme svjedoči pokušajima da se presuđeni ratni zločinci predstave kao heroji, što predstavlja ozbiljan udar na temelje društva koje želi graditi budućnost na istini i pravdi. Takve poruke ne pogađaju samo preživjele i porodice žrtava, nego i mlađe generacije koje odrastaju u ambijentu u kojem je važno jasno razlikovati činjenice od propagande, a poštovanje od vrijeđanja i negiranja.
Za Srebrenicu i cijelu Bosnu i Hercegovinu, 2. septembar će tako biti još jedan dan u kojem će se ukrstiti dvije potpuno suprotne poruke: jedna koja govori o miru, sjećanju i dostojanstvu žrtava, i druga koja nastoji veličati osuđenog ratnog zločinca.
Upravo zbog takvih kontrasta, važno je da institucije, mediji i društvo u cjelini pažljivo prate događaje i daju prostor odgovornim glasovima koji podsjećaju da se žrtve ne smiju ponovo ponižavati, a zločini nikada ne smiju postati predmet slavljenja.
U vremenu kada su javni skupovi često poligon za političke i ideološke poruke, događaj u Srebrenici nosi snažnu simboliku. On predstavlja pravo žena koje su preživjele genocid i ratne gubitke da se okupe, iskažu stav i sačuvaju sjećanje na svoje najmilije.
Istovremeno, on podsjeća i na potrebu da se svaka manifestacija koja širi mržnju, poriče sudski utvrđene činjenice ili vrijeđa žrtve, posmatra kroz prizmu odgovornosti prema zajednici i prema budućnosti Bosne i Hercegovine.
