U Mostaru se posljednjih dana rasplamsala pravna i politička kriza koja se tiče izgradnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta (HNK), a u središtu zbivanja nalazi se gradonačelnik Mario Kordić. On je javno objavio kako je odlučio podnijeti kaznene prijave protiv Bekira Isovića, ministra graditeljstva i prostornog uređenja Hercegovačko-neretvanskog kantona, kao i protiv Harisa Spahića, kantonalnog građevinskog inspektora. Kordić optužuje ovu dvojicu za, kako tvrdi, nezakonito djelovanje i zloupotrebu ovlasti s ciljem obustavljanja izgradnje jednog od najznačajnijih kulturnih objekata u Mostaru.
Ova situacija, kako navodi gradonačelnik, traje već duže vrijeme, no on je namjerno izbjegavao javne istupe kako ne bi dodatno uzburkao političke i međuetničke tenzije u gradu. Međutim, zbog sve učestalijih i, prema njegovim riječima, neopravdanih pritisaka, odlučio je reagirati pravnim putem.
Prema njegovim navodima:
-
Grad Mostar nema nikakve financijske štete od izgradnje zgrade HNK.
-
Zgrada će nakon dovršetka postati vlasništvo grada, i to bez trošenja sredstava iz gradskog budžeta.
-
Pravno gledano, svi aspekti izgradnje su u skladu sa zakonima, a to su potvrdili i sudski organi.
Konkretno, 2023. godine Tužiteljstvo HNK potvrdilo je da je dokumentacija vezana za gradnju pravomoćna i zakonita. Uz to, Općinski sud u Mostaru je 11. septembra te godine odbacio zahtjev za obustavu radova, dok je Kantonalni sud 18. oktobra potvrdio ovu odluku.
Ipak, uprkos tim presudama, ministar Isović je, temeljem prijava iz Medžlisa Islamske zajednice Mostar i udruge Mostarski krug, naredio kantonalnom inspektoru provođenje nadzora nad gradilištem. Kordić tvrdi da su time prekoračene nadležnosti, jer inspektor i ministar nemaju pravnu ovlast nad objektima za koje je dozvolu izdao Grad Mostar. Ono što posebno naglašava je da je i sam inspektor to priznao u službenoj korespondenciji s gradskim inspektorom, no unatoč tome – nastavio je s nadzorima.
Inspektor je, prema tvrdnjama gradonačelnika, dvaput dolazio na gradilište po naređenju ministra i tom prilikom:
-
Nezakonito obavljao nadzor.
-
Prešao granice svojih ovlasti.
-
Vršio pritisak i ometanje radova.
-
Stvarao neprijatnu atmosferu izvođaču i nadzornom inženjeru.
Zbog svega navedenog, gradonačelnik se odlučio za pravnu ofenzivu. Njegov cilj, kako ističe, nije stvaranje dodatnih podjela, već zaštita zakonitosti i institucionalnog integriteta Grada Mostara. On ističe da će svaka buduća slična situacija izazvati odlučan odgovor, koristeći sve dostupne pravne i političke mehanizme.
U svom javnom obraćanju, Kordić oštro kritizira “pravno i institucionalno nasilje” koje se, kako tvrdi, pokušava normalizirati u procesu koji je legalan, transparentan i odobren od strane više sudskih instanci. Naglasio je i kako su pravi ciljevi nalogodavaca i izvršitelja ovog pritiska destabilizacija odnosa u Mostaru i poticanje međunacionalnog nepovjerenja – u čemu, kako kaže, Grad neće sudjelovati.
No, Kordić jednako tako poručuje da Mostar neće ni biti pasivan. Zgrada HNK predstavlja kulturno i simbolički važan projekt, a Grad Mostar je njegov suosnivač i sufinansijer, pa je stoga dužan štititi svoje interese.
Zaključno, situacija u Mostaru oslikava dublje tenzije između različitih razina vlasti i institucija. Izgradnja HNK nije samo pitanje arhitekture i kulture, već je postala simbol političke borbe za nadležnosti, ali i ogledalo širih društvenih problema koji prate BiH, naročito u multietničkim sredinama poput Mostara.
Gradonačelnik Kordić ostaje pri stavu da će odlučno i zakonito braniti projekte koji predstavljaju javni interes, te da Mostar neće dopustiti pravni voluntarizam i nasilno prekrajanje institucijskih granica. Ovo pitanje tako postaje daleko više od samog objekta – ono se pretvara u ispit snage pravne države i institucionalnog povjerenja.
Ova situacija dodatno ukazuje na potrebu za jasnijim razgraničenjem nadležnosti između različitih razina vlasti u Bosni i Hercegovini, kako bi se spriječile buduće institucionalne kolizije koje koče razvoj i unose pravnu nesigurnost. Izgradnja kulturnih institucija poput HNK-a ne bi smjela biti talac političkih prepucavanja, već bi trebala služiti kao most saradnje i simbol zajedničkog ulaganja u javno dobro. Ako Mostar želi napredovati kao moderan, funkcionalan grad u kojem se poštuju zakon i institucije, neophodno je da svi akteri – bez obzira na političku ili etničku pripadnost – djeluju u okviru svojih zakonskih ovlasti i s ciljem zaštite interesa građana.
